I dok se neformalne procjene troškova komunalnog opremanja zemljišta na Veljem brdu kreću i preko 100 miliona eura, ovogodišnji budžet Glavnog grada iznosi ukupno 160 miliona eura, pa ostaje nepoznato koliko je novca već sada planirano da se utroši za projekat na kojem su radovi zvanično otvoreni 25. marta – početkom radova na izgradnji bulevara ka Veljem brdu.

“Ako bude potrebe i ako ovakvih projekata bude i u drugum gradovima, to će da bude obaveza gradova u kojima se bude sprovodio ovakav projekat. Podgorica smatra da to može i objeručke su prihvatili ovaj projekat. Ja njima neću da virim u novčanik, oni su vjerovatno izračunali da im se to isplati i da ta dobrobit za građene zaslužuje taj trošak kad je grad u pitanju”, rekao je Radunović prošle nedjelje u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika o “Veljem brdu”.

Pozivajući se na izjavu ministra Radunovića, “Dan” je 1. aprila u popodnevnim satima pitao PR službu Glavnog grada da li su ovogodišnjim budžetom planirali sredstva za ovaj projekat i u kojem iznosu, da li imaju projekciju koliko će Glavni grad ukupno koštati komunalno opremanje na ovoj lokaciji i šta će konkretno biti njihove obaveze kada je riječ o projektu “Velje brdo”. Odgovore još nisu dobili, a nisu odgovarali ni na njihove telefonske pozive.

Komunalno opremanje zemljišta podrazumijeva izgradnju infrastrukture – puteva, kanalizacije i vodovoda, odnosno pripremu građevinskog zemljišta za izgradnju. Ukupan budžet Glavnog grada iznosi 164,2 miliona, od čega na kapitalni budžet otpada 89,3 miliona. Izdaci za lokalnu infrastrukturu projektovani su na 51,7 miliona eura, za građevinske objekte na 12,1 milion, za investiciono održavanje 7,5 miliona, za ostale kapitalne izdatke 6,4 miliona, dok je za opremu planiran iznos od 11,3 miliona.

Odbornik Pokreta za Podgoricu u gradskom parlamentu Dragutin Vučinić kazao je za “Dan” da je ministar Radunović zaboravio da u budžetu Glavnog grada tačka “Velje brdo” ne postoji.

On je rekao da ministar zaboravlja i da u Skupštini Glavnog grada nema 30 ruku koje će u budžet za sljedeću godinu pod tom stavkom upisati jedan jedini euro koji pripada građanima Podgorice, o čemu će, kako je najavio, ubrzo i otvoriti raspravu.

“Pretpostavljam da će na državnom nivou, u Skupštini Crne Gore, prihvatiti njegov plan i objeručke izglasati finansiranje – od A do Š – svega u vezi sa navedenim projektom, pa tako i stavke za komunalno opremanje tog Potemkinovog sela na Veljem brdu”, izjavio je Vučinić.

Kako je dodao, da je resorni ministar Radunović lice iz struke, ili da je bar realpolitičar, a ne “nadobudni sanjar”, znao bi da je planiranje prostora praksa koja zahtijeva krajnju ozbiljnost, “što s njegovim maštanijama nema dodirnih tačaka”.

“To se već pokazalo kada je dao svoju ocjenu o budućnosti Boke kotorske, a tako i po ovom današnjem pitanju”, smatra Vučinić.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kazao je za “Dan” da ne vidi nikakav problem da osoba iz Glavnog grada, koja je, kako tvrdi Radunović, objeručke prihvatila da finansira komunalno opremanje projekta “Velje brdo” javno izađe i to saopšti. Smatra da bi to bi bilo korektno i prema građanima i prema odbornicima.

“Međutim, ono što je činjenica jeste da projekat “Velje brdo” nije predviđen u lokalnom budžetu. Prisustvovao sam javnoj raspravi o budžetu Glavnog grada i u tom procesu niko nije ni pomenuo ovaj projekat, što dodatno otvara pitanja transparentnosti i načina donošenja odluka”, istakao je Dragićević.

Ukoliko, kako dodaje, niko nije “objeručke prihvatio” ovakav vid finansiranja, onda je još važnije da se to i jasno kaže.

“U tom slučaju, ministar Radunović bi trebalo da izađe pred javnost i precizira s kim je razgovarao – da li sa gradonačelnikom, pojedinim odbornicima ili sa nekim trećim – i kakav je stav lokalne vlasti po tom pitanju. Takođe, važno je znati kako se povodom ovoga osjećaju ostali odbornici u Glavnom gradu, koji očigledno nijesu bili uključeni u ovu priču”, rekao je Dragićević.

Pitanje prioriteta

Dragićević ističe da se postavlja suštinsko pitanje prioriteta: da li je opravdano ulagati desetine miliona eura iz lokalnog budžeta u projekat i naselje koje još ne postoji ili ta sredstva treba usmjeriti u brojne druge, prioritetnije projekte koji bi građanima Podgorice obezbijedili dostojnije uslove za život.

Odbornik Vučinić naglašava da je ova specifična praksa u prostoru ostvariva tek onda kad se poklope mnogi faktori, uz neizbježnu i predominantnu strateško-političku volju.

Ti faktori, kako je objasnio, počivaju na realnim analitičkim proučavanjima geografskih, ekonomskih, socijal-demografskih, prostorno-saobraćajnih, arhitektonsko-geodetskih i ambijentalno-pejzažnih inputa, iz kojih se kroz sintezu gradi slika okvirnih mogućnosti za planiranje budućnosti.