Iako su građani Srbije i veliki dio stanovnika u Crnoj Gori vjerovali da će pad režima Mila Đukanovića 2020. godine donijeti drugačiji odnos Podgorice i Beograda, stvarnost ih je praktično demantovala. Pogotovo ovog ljeta kada se gotovo nižu razočaravajuće odluke i crnogorske Vlade i njenih, makar nominalno, prosrpskih djelova.
Opet nema srpskog jezika kao službenog
Početkom jula je Skupština Crne Gore, čiji je predsjednik Andrija Mandić, usaglasila i izglasala izmjene Ustava koje je Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) nazvao “najantisrpskijim dokumentom u istoriji Crne Gore”. Knežević je naveo da u promijenjenom Ustavu ponovo nema srpskog jezika kao službenog, nema ni srpske zastave, niti mogućnosti dobijanja dvojnog državljanstva i da se “ponovo puca i u Vuka Karadžića i u Njegoša“.
Inače, sporne ustavne promjene, pored parlamentarne većine predvođene premijerom Milojkom Spajićem, podržala je Nova srpska demokratija Andrije Mandića, ali i DPS Mila Đukanovića.
Mandić je pokušao da se opravda riječima da na putu ka EU postoje “preporuke i zahtjevi prema Skupštini” i da se mora pokazati “snaga i sloga” za dvotrećinsku većinu glasova.
Zaustavljena inicijativa o otpriznavanju Kosova na nivou opština
Svega nekoliko nedjelja kasnije, piše Blic, stigao je možda još jasniji pokazatelj Mandićevog potpunog političkog preokreta i to u vezi sa povlačenjem priznanja nezavisnosti Kosova na nivou opština.
Na inicijativu Kneževićevog DNP-a, opštine Zeta i Pljevlja usvojile su Deklaraciju o poništenju odluke o priznanju Kosova što su glasovima podržali i odbornici Mandićevog NSD-a. Međutim, kada je na red došao Nikšić, predsjednik Opštine Marko Kovačević, iz redova Mandićeve stranke, odbio je tu inicijativu.
Kovačević je inicijativu odbacio uz izgovor da “Nikšić nikada nije ni priznao Kosovo da bi ga danas otpriznavao”. Uz to, NSD nije objasnio zašto su onda identičnu deklaraciju podržali u Zeti i Pljevljima, koje takođe kao opštine nikada nijesu priznale Kosovo.
Milan Knežević je poručio da je ambasador EU Johan Satler nakon odluke u Pljevljima “okupio parlamentarnu većinu” i “zaprijetio da im EU više neće biti partner ako se desi još jedno otpriznavanje”.
Zvaničnik Crne Gore na proslavi “Oluje” u Kninu
Konačno, piše Blic, najnovije razočaranje stiglo je ove nedjelje pošto je Crna Gora učestvovala u hrvatskoj proslavi vojno-policijske akcije “Oluja” u Kninu tokom koje je 1995. godine ubijeno ili nestalo 1.904, a protjerano više od 220.000 Srba iz Srpske Krajine.
Podgorica je na taj “ustaški dernek” u srijedu poslala otpravnika poslova iz Ambasade u Zagrebu, dok dan ranije u Mrkonjić Gradu, gdje su Srbija i Republika Srpska obilježavale Dan sjećanja na ubijene i prognane Srbe u “Oluji”, Vlada Crne Gore nije poslala nijednog zvaničnika.
Taj potez crnogorske Vlade posebno je kritikovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je, između ostalog, u tom kontekstu citirao i Njegoševe stihove iz “Gorskog vijenca”: “Svak’ je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka”.
Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore pokušali su, svako na svoj način, da se distanciraju od učešća zvanične Podgorice u proslavi “Oluje” u Kninu, ali Milojko Spajić, premijer Crne Gore, nije se uopšte oglašavao na tu temu.
Crna Gora sljedeća u vojnom savezu Zagreba, Tirane i Prištine?
Srpski mediji večeras su objavili da je posljednji čin u izdaji srpstva u Podgorici i najava da bi Crna Gora mogla da se priključi, kako navode, paklenom paktu Zagreba, Tirane i Prištine.
Iako za sada nema javno objavljenog dokumenta, poziva ili odluke Vlade Crne Gore kojima bi bilo potvrđeno da Podgorica pristupa deklaraciji Zagreba, Tirane i Prištine, postojeća regionalna vojna arhitektura pokazuje da su kontakti, zajednička obuka i institucionalna saradnja između ovih aktera već odavno uspostavljeni.










