To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje, piše Pobjeda.

Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog.

Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je – ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada Pobjedi da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.

Novine

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.

Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu.

Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.

“To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija”, zaključila je ministarka.

Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.

Kazne

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kaže za Pobjedu u konkretnom ako bi se licu koje obavlja poslove od javnog značaja nanijele lake tjelesne povrede pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem ovih poslova to bi povlačilo kvalifikovani oblik izvršenja ovog krivičnog djela, što povlači težu kaznu. Takođe, kao oblik teškog ubistva za koje je moguće izreći dugotrajnu kaznu zatvora – četrdeset godina, predviđeno je ubistvo lica koje obavlja poslove od javnog značaja.

“Osobe koje su u obrazovno – vaspitnom sistemu sada će biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti”, rekao je Sekulović.

Državni sekretar Sekulović detaljnije je obrazložio kroz izmijenjeni Krivični zakonik da su kroz nove članove uređene sankcije za kršenje propisa. Tako je dodat novi član koji uređuje lake tjelesne povrede, odnosno propisano je članom 151c: (1) Ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je takva povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (3) Sud može učiniocu djela iz stava 2 ovog člana izreći sudsku opomenu, ako je učinilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog. (4) Ko djelo iz st. 1 i 2 ovog člana izvrši prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tih poslova, kazniće se za djelo iz stava 1 ovog člana zatvorom od šest mjeseci do dvije godine, a za djelo iz stava 2 ovog člana zatvorom od tri mjeseca do četiri godine. (5) Gonjenje za djelo iz stava 1 ovog člana preduzima se po privatnoj tužbi.“

Kada je riječ o teškom govoru mržnje, članom 370 a, propisano je: (1) ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, profesionalne orijentacije, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta ili nekog drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, kazniće se zatvorom od tri mjeseci do tri godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog člana učini prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.“

Traže bezbjednost

Pobjeda je razgovarala sa pojedinim profesorima koji i štite prava zaposlenih u prosvjeti, ali su nam kazali da zbog određenih obaveza nijesu mogli detaljno da analiziraju šta je konkretno izmijenjeno kroz zakon, da će to učiniti, a onda će da komentarišu stanje.

Predsjednik Prosvjetne zajednice profesor Petar Špadijer kazao je da još nije sagledao kako je detaljno izmijenjen propis, ali je podsjetio da Prosvjetna zajednica, još od osnivanja, a naročito kroz proteste koje je organizovala u prethodnih osam godina, cijelo vrijeme insistirala da se nastavnicima dodijeli status službenog lica, zbog specifičnosti posla koji obavljaju.

“Ovo i danas smatramo izuzetno bitnim, a u cilju nesmetanog obavljanja izuzetno odgovornog posla kao i zbog vraćanja poštovanja profesiji. Nadamo se da će izmjene Krivičnog zakonika nama omogućiti bezbjednost, a profesiji vratiti poštovanje koje zaslužuje”, poručio je Špadijer.

Istraživanje

Sindikat prosvjete Crne Gore tokom školske 2022/23. godine uradio je, kako su kazali, prvo istraživanje u našoj zemlji o nasilju koje trpe nastavnici. Tada je anketirano 1.200 prosvjetnih radnika, te se ispostavilo da je svaki četvrti osjetio neki vid nasilja od učenika, roditelja, kolege ili uprave škole…

Ocijenjeno je i da gotovo nema slučaja koji je procesuiran i gdje su izrečene neke kazne. Iz Sindikata prosvjete su saopštavali da nema dana kada im se neki nastavnik ne požali da je žrtva nasilja.

Osim izmjena Krivičnog zakonika, status nastavnika ranije je unaprijeđen i kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju gdje je prvi put prepoznato nasilje i uznemiravanje koje nastavnici doživljavaju od učenika ili roditelja…, te je obrazovna ustanova dužna da pokreće zakonski postupak protiv učinilaca tog djela.