” U slučaju da je vrijednost imovine veća od 150 miliona eura, Skupština bi morala da daje saglasnost na ugovor o koncesiji”, izjavila je Ćirović za “Dan”.
Ona je navela da očekuje da će im biti dostavljen finalni predlog ugovora sa izabranim koncesionarom, kao i da je poslednje što je zaštitnik preduzeo u vezi sa koncesionim postupkom za aerodrome mišljenje dato na nacrt akata koji su bili sastavni dio postupka davanja na koncesiju.
U Ministarstvu saobraćaja je prošle sedmice došlo do promjena. Ministarka Maja Vukićević (DNP) podnijela je ostavku na tu funkciju, a od tada tim resorom rukovodi Filip Radulović.
Prema procjeni iz 2018. godine, koju je radio Ekonomski fakultet, imovina Aerodroma je procijenjena na 140 miliona eura. Od tada, do sada, prema mišljenju mnogih, vrijednost imovine je morala biti uvećana i gotovo izvjesno preći iznos od 150 miliona. Jedan od onih koji smatraju da je vrijednost imovine Aerodroma vrlo izvjesno prešla 150 miliona je Boris Mugoša (SD).
“Prva procjena vrijednosti imovine aerodroma urađena je 2018. godine za postupak koji je krenuo 2019. godine i tada je procijenjena na 140 miliona. Velika je vjerovatnoća da bi sada procjena pokazala da je vrijednost imovine iznad 150 miliona. Ali, to treba neko relevantan da procijeni, jer bi donošenje odluke o koncesiji bilo diskutabilno s aspekta zakonitosti”, poručio je Mugoša na pres konferenciji.
Istakao je i da koncesioni postupak traje od kraja 2019. godine i da Vlada hoće da realizuje postupak u 2026. godini po uslovima od prije sedam godina.
“Dan” je Ministarstvo saobraćaja i Vladu pitao hoće li tražiti da se radi procjena imovine Aerodroma prije donošenja odluke o koncesiji, kao i da li su nekog već angažovali za taj posao. Ministarstvu saobraćaja se, međutim, otkako je Radulović preuzeo resor, ne odgovara na pitanja “Dana” u vezi sa Aerodromima. Prošle sedmice su ih pitali i kada će biti informacija o koncesionom postupku za aerodrome na Vladi, ali na pitanja još nismo dobili odgovore.
Prvorangirani ponuđač na tenderu za aerodrome je južnokorejski Inčon, koji je ponudio jednokratnu fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda.
Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i Zakona o koncesiji. Time je predvidjela da od 100 miliona eura, opštinama Zeta i Tivat ne ide 70 miliona na raspolaganje, već da taj novac ide u državni budžet, a da 75 miliona bude iskorišćeno za infrastrukturne projekte u tim dvjema opštinama.
Takođe, Zeta i Tivat neće nijednog eura vidjeti od varijabilne koncesione naknade, koja će iznositi minimum 300 miliona, a gotovo sigurno ići i preko pola milijarde. Taj prihod će, ukoliko se Vlada odluči da da koncesiju Inčonu, ići u državni budžet.
Brojne kontroverze tokom postupka
Koncesioni postupak za aerodrome traje sedam godina i pratilo ga je mnogo kontroverzi, posebno kada je u pitanju rad Tenderske komisije (TK). Najspornije je bilo prvobitno ocjenjivanje ponuda, gdje je Inčon imao nedovoljan broj bodova i trebalo je da ispadne iz trke za aerodrome. Međutim, tada su se članovi TK bliski premijeru Milojku Spajiću uključili u priču i zaprijetili ostavkama u tom vladinom tijelu, a kasnije se oglasio i konsultant IFC, koji je kazao da ne može dati svoju saglasnost, odnosno stati iza odluke, tačnije bodovanja Tenderske komisije. Razlog zašto nisu mogli stati iza bodovanja je taj što su neki članovi dali nula bodova na ponude. Kasnije je Komisija za koncesije kazala da je potpuno legitimno da se daje nula bodova ponuđačima. Međutim, tada je već bilo kasno, odnosno u međuvremenu je ponovljeno glasanje na kom je Inčon dobio dovoljan broj bodova i prošao u drugu fazu, koja je podrazumijevala otvaranje finansijskih ponuda.
Rangiranje je dva puta bilo osporavano kod Komisije za koncesije, a sve je završilo na Upravnom sudu. Takođe, bilo je i određenih usmenih najava o pokretanju arbitraže drugorangirane kompanije Korporasion Amerika erports.
Tokom koncesionog postupka su se izmijenjale četiri vlade, ugašen je Montenegroerlajnz, desila se i pandemija…
