S obzirom na to da je Morača glavna pritoka Skadarskog jezera, sve ove supstance završavaju u jezeru, pogoršavajući njegov status i vodeći ka eutrofikaciji (prekomjernom razmnožavanju algi i smanjenju kiseonika), kazali su za “Dan” iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju.
“Najveći izvor zagađenja predstavlja gradski kolektor, dok se uz to javljaju i manji dotoci i povremene havarije koje dodatno doprinose narušavanju kvaliteta vode. Ključno rješenje je izgradnja i puštanje u rad novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, sa visokim (trećim) stepenom pročišćavanja. Takođe, potrebno je i povezivanje kanalizacionih sistema naselja u slivu sa kolektorom, kontrola nelegalnih ispusta i monitoring poljoprivrednih zagađivača. Primjena “zelene infrastrukture”, prirodnih barijera i zona fitoremedijacije, takođe može doprinijeti smanjenju opterećenja jezera štetnim materijama, kazali su u odgovorima “Danu” iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju.
Odgovorajaći na pitanje o eventualnoj ugroženosti živog svijeta u ovim vodama, iz Zavoda kažu da rijeka Morača predstavlja prirodno stanište brojnih vrsta riba, vodozemaca i beskičmenjaka, dok je Skadarsko jezero jedno od najvažnijih ekoloških područja u regionu, bogato autohtonim ribljim vrstama, uključujući endemske vrste poput krapa i jegulje.
“Međutim, zagađenje koje zahvata tok Morače i ulivne zone Skadarskog jezera ozbiljno narušava ekološku ravnotežu i ugrožava opstanak živog svijeta u ovim vodama. Iako se riba iz ovih područja u većini slučajeva i dalje smatra bezbjednom za ljudsku ishranu, povećani rizici po zdravlje mogu se javiti kod konzumacije ribe ulovljene u djelovima Morače gdje je zagađenje jasno izraženo. U takvim uslovima, u ribljem mesu može doći do bioakumulacije teških metala (kao što su živa, kadmijum i olovo), kao i prisustva patogenih mikroorganizama koji potiču iz neprečišćenih otpadnih voda. Ovi kontaminanti se mogu zadržavati i taložiti u tkivima ribe, predstavljajući potencijalni rizik za ljudsko zdravlje. Zbog toga je neophodno uvesti detaljniji i učestaliji monitoring kvaliteta ribljeg mesa, uz paralelno praćenje hemijskog i mikrobiološkog sastava vode, kako bi se obezbijedila sigurnost potrošača i očuvala biološka vrijednost ovih vodnih ekosistema”, poručuju u Zavodu.
Dodaju da se kvalitet vode u rijeci Morači i Skadarskom jezeru redovno prati i analizira u okviru nacionalnog programa monitoringa površinskih voda.
“ZHMS provodi godišnje mjerenja fizičko-hemijskih, bioloških elemenata (fitoplankton, fitobentos, makrofiti, makrozoobentos – rijeke), prioritetnih supstanci i specifično zagađujućih na određenim lokacijama. Na Skadarskom jezeru uzorkovanje kvaliteta vode se obavlja u četiri serije godišnje, na četiri ključne lokacije: Vučko blato – Kamenik, Podhumski kanal, jugozapadni dio – Moračnik i Pelagična zona – centar jezera. Na rijeci Morači uzorkovanje se takođe obavlja u četiri serije tokom godine, ali na sedam lokacija, od kojih se godišnje uzorkuje na tri do četiri lokacije. Te lokacije su: Ljevište, ispod Manastira, Zlatica, ispod Sportskog centra, Pernica, ispod ušća Cijevne i ispod Vukovaca. Rezultati analiza objavljuju se u godišnjem izvještaju dostupnom na zvaničnom sajtu ZHMS i dostavljaju se nadležnim institucijama. U izvještaju su sumirani statusi kvaliteta na osnovu prosječnih vrijednosti svih mjerenja za relevantne elemente kvaliteta”, kazali su iz Zavoda.
Morača pod uticajem urbanog pritiska
Iz Zavoda napominju da podaci ukazuju da rijeka Morača, pod uticajem urbanog pritiska, u donjem dijelu toka ima umjeren do loš status kvaliteta vode, dok u gornjem dijelu toka zadržava dobar status.
“S druge strane, Skadarsko jezero većinom ima dobar do umjeren kvalitet vode, uz lokalna pogoršanja evidentirana u zoni ušća pritoka”, naveli su u odgovorima.











