On je, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, rekao da će tokom ove godine biti donesena sva zakonska regulativa neophodna za funkcionisanje Agencije za sajber bezbjednost.

“Agencija za sajber bezbjednost bi trebalo da predstavlja centralno tijelo za cjelokupan odgovor na sajber prijetnje u Crnoj Gori. Sajber bezbjednost je višedimenzionalna sfera, koja osim edukacije posjeduje i druge dimenzije, kao što su zaštita kritične informatičke infrastrukture. To je veoma bitan segment na koji Evropska unija posebno obraća pažnju. Agencija će se definitivno baviti time kako da zaštitimo našu kritičnu informatičku infratsrukturu na kojoj počivaju svi društveno-ekonomski procesi u zemlji”, kazao je Krkotić.

Podizanje svijesti kod cjelokupnog društva, kako javnog, tako i privatnog sektora, predstavlja, kako je rekao, jedan od prioriteta koji je prepoznat u okviru Strategije sajber bezbjednosti.

“Takođe, ova Stretegija je usklađena sa Strategijom digitalnog obrazovanja, koja dijelom tretira sajber bezbjednost u okviru svih nivoa obrazovanja. Jedan od ciljeva koji je prepoznat Strategijom je i donošenje obavezujuće obuke za javne službenike i namještenike o osnovnim mjerama sajber bezbjednosti“, kazao je Krkotić.

Na pitanje kako građani mogu da znaju da su njihovi lični podaci u bankama i u sistemu države sigurni, odgovorio je da se nikada ne može govoriti o stoprocentnoj sigurnosti.

“Bankarski sektor je poznat kao jedan od sektora koji ima najbolju zaštitu što se tiče informacione bezbjednosti. Takođe, i u državnim organima su standardi propisani, ali nisu svi primijenjeni. Tokom trajanja ove Strategije jedna od aktivnosti će biti praćenje implementacije tih standarda, koji će da dovedu do većeg nivoa bezbjednosti ličnih podataka”, objasnio je Krkotić.

Planirano je, kako je naveo, uvođenje tehničke mogućnosti internet provajdera kako bi se limitirao sadržaj koji je očigledno u domenu kriminala.

“Da li ćemo u potpunosti to moći da zabranimo, to je pitanje. Ali svakako ćemo moći da otežamo te radnje. Na društvenim mrežama vam ne treba nikakav dokument da biste otvorili profil, tako da bilo ko može da otvori profil u vaše ime i počne lažno da se predstavlja, da širi lažne poruke. Svakako, Agencija će moći mnogo efikasnije time da se bavi, s obzirom na to da ima direktan kontakt sa društvenim mrežama i moći će efikasnije da ukidaju te lažne profile”, rekao je Krkotić.

Pojasnio je da se teži ka tome da građani imaju povjerenja u informacione tehnologije i samim tim će ih više koristiti.

“Iako do sada u Crnoj Gori nismo imali veći napad na kritične informatičke infrastrukture, to ne znači da sjutra ne može da se desi napad na kritične provajdere, što bi moglo da uzrokuje milionske štete po državu i građane”, pojasnio je Krkotić.

Pominjući Austriju kao dobar primjer, kazao je da će i u Crnoj Gori biti moguće prijaviti određeni sadržaj i postojaće opcija da se taj sadržaj automatski zabrani.

“U Evropskoj uniji je donijet sajber sekjuriti akt prema kojem države članice moraju da imaju odgovarajuće organe koji imaju autoritet da u saradnji sa nadležnim provajderima uklone sadržaj na platformama koji predstavlja teororizam ili ekstremizam. I mi ćemo uvesti tu mogućnost”, kazao je Krkotić.

I u svijetu, pa tako i u Crnoj Gori, kako je ukazao, nedostaje kvalifikovana radna snaga na polju sajber bezbjednosti.

“Jedan od problema je i što visokokvalifikovani radni kadar želi da radi u privatnom sektoru gdje su finansijski uslovi bolji. Međutim, ne vidimo to kao izuzetnu negativnost, jer samim tim što rade u privatnom sektoru doprinose sajber bezbjednosti Crne Gore. Formiranjem Agencije nastojaćemo da djelimično riješimo taj finansijski aspekt problema sa visokokvalifikovanim kadrom. Jedna od ideja je da pokušamo da zaposlimo tek diplomirane studente. Možemo da pružimo vrlo kvalitetne obuke, a rad u državnim organima omogućava da steknu dobro iskustvo. Svakako ćemo pokušati i da zaposlimo kadar sa iskustvom koji nam je neophodan”, rekao je Krkotić.