“Ovaj dan ustanovljen je Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2021. godine, sa ciljem promovisanja pune i ravnopravne participacije žena u pravosuđu i ukazivanja na strukturne prepreke sa kojima se suočavaju unutar sudske vlasti”, dodala je Vuljaj.
CGO podsjeća da ravnopravnost u pravosuđu ne podrazumijeva samo jednak pristup sudijskoj profesiji, već i jednake mogućnosti za profesionalni razvoj, napredovanje i obavljanje rukovodnih funkcija.
“WU praksi je, međutim, i dalje prisutan tzv. stakleni plafon, tj. nevidljive, nerijetko sistemske, prepreke koje sutkinjama otežavaju rad i dolazak do najviših sudijskih pozicija. Te prepreke nijesu normativne, već proizilaze iz ustaljenih institucionalnih praksi, rodnih stereotipa i često netransparentnih kriterijuma odlučivanja”, navodi ona.
Prema podacima Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), u okviru Regionalnog projekta praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu, žene čine gotovo 62% sudija u Crnoj Gori, dok istovremeno, kako dodaje, obavljaju nešto više od polovine svih viših sudijskih funkcija, uključujući i funkcije predsjednica sudova.
“Iako ovi podaci ukazuju na napredak u odnosu na ranije izvještaje, istovremeno potvrđuju da brojčana zastupljenost ne znači automatski i potpunu rodnu ravnopravnost, kao i da su potrebne dalje promjene kako bi se obezbijedila stvarna jednakost u napredovanju i donošenju odluka. Na širi institucionalni kontekst ukazuje i Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu, u kojem se konstatuje da, uprkos unaprijeđenom normativnom okviru, i dalje postoji jaz između formalnih rješenja i njihove primjene u praksi, uključujući i oblast rodne ravnopravnosti u institucijama od značaja za vladavinu prava. Evropska komisija naglašava potrebu jačanja institucionalne kulture, transparentnosti i mehanizama odgovornosti u pravosuđu radi efektivnog i ravnopravnog učešća žena u procesima odlučivanja”, navodi Vuljaj.
Kako dodaje, posebnu zabrinutost izaziva pojava da su sutkinje, naročito u predmetima od izraženog javnog interesa, često izložene javnim pritiscima, pokušajima diskreditacije i rodno obojenim napadima.
“Takvi pritisci ne ugrožavaju samo profesionalni integritet pojedinih sutkinja, već imaju i širi efekat zastrašivanja, koji može obeshrabriti preuzimanje odgovornijih funkcija ili kandidovanje za rukovodne pozicije. Izostanak jasne, vidljive i djelotvorne institucionalne zaštite u ovakvim slučajevima produbljuje osjećaj nesigurnosti i nejednakosti unutar sistema”, ističe ona.
CGO ističe da obilježavanje Međunarodnog dana žena sudija ne smije ostati na nivou simbolike.
“Nadležne institucije imaju obavezu da dosljedno i transparentno primjenjuju zakonom propisane kriterijume za izbor i napredovanje sudija, razvijaju rodno osjetljive politike unutar pravosudnih organa i efikasne mehanizme zaštite od pritisaka i diskriminacije. Samo kroz mjerljive promjene u praksi moguće je osigurati da ravnopravnost postane stvarno, a ne samo normativno načelo”, zaključuje.
—
