To je poručeno na panelu „Kriminal se ne isplati: od finansijske istrage do trajnog oduzimanja imovine“, održanom u okviru nacionalne konferencije „Vladavina prava pred završnicom pregovora: Rezultati i izazovi u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Predstavljajući ključne nalaze studije „Učinci finansijskih istraga u Crnoj Gori (2023–2026): doprinos otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom“, šefica Pravnog odjeljenja Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), dr Gordana Mitrović, kazala je da je od 2023. do kraja 2025. godine Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo ukupno 51 finansijsku istragu protiv 345 fizičkih i sedam pravnih lica, pri čemu je broj istraga u odnosu na 2023. godinu više nego udvostručen.

Kao značajan pomak izdvojila je i početak primjene ovog instituta na nivou osnovnih i viših državnih tužilaštava, koja tokom 2023. godine nijesu pokrenula nijednu finansijsku istragu, dok su u 2025. pokrenute 32.

Mitrović je ukazala i na značajan porast vrijednosti zaplijenjenih novčanih sredstava kod poslovnih banaka, sa 6,18 miliona eura u 2023. na 49,39 miliona u 2024, odnosno 69 miliona eura u 2025. godini. Tokom prošle godine privremeno je oduzeto i 100 vozila i drugih prevoznih sredstava, dok su se predlozi za određivanje privremenih mjera odnosili na ukupno 1,9 miliona kvadratnih metara nepokretnosti.

Ipak, naglasila je da rezultati u oblasti trajnog oduzimanja imovine i dalje značajno zaostaju, budući da je od 2023. do kraja 2025. godine podnijeto svega pet zahtjeva za trajno oduzimanje.

„Ovo pokazuje da postoji izražena disproporcija između vrijednosti i obima imovine obuhvaćene finansijskim istragama i one koja na kraju bude trajno oduzeta“, upozorila je Mitrović.

Govoreći o novom Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću, donesenom u septembru 2026. godine, ukazala je da on omogućava oduzimanje imovine i bez pravosnažne osuđujuće presude, pod određenim zakonskim uslovima, kao i prebacivanje tereta dokazivanja zakonitog porijekla imovine na okrivljene.

Ocijenila je da takva rješenja otvaraju pitanja zaštite pretpostavke nevinosti i drugih procesnih garancija, naglašavajući da efikasnost ne smije biti ostvarena na štetu prava građana.

„Poenta nije samo u povećanju broja prijavljenih pokrenutih i sprovedenih istraga i oduzete imovine, količine novca i slično, ukoliko ne vodimo računa o pravima okrivljenih, odnosno vlasnika ili trećih lica koja mogu biti pogođena tim finansijskim istragama“, poručila je Mitrović.

Načelnik Sektora za upravljanje oduzetom imovinom Erdan Dacić ocijenio je da je od 2023. godine ostvaren značajan napredak u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva, posebno u dijelu blokiranja imovine.

„Imamo nekih 70 predmeta od 2023. godine, blokirano je preko 300 stanova, preko 100 poslovnih prostora, 100 garaža, zemljište u milionskim iznosima kvadrata“, kazao je Dacić.

Istakao je da takvi rezultati predstavljaju važan korak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je potrebno imati u vidu trajanje krivičnih postupaka i činjenicu da se pravosnažne presude ne mogu očekivati u kratkom roku.

Govoreći o upravljanju oduzetom imovinom, ukazao je da najveći izazov predstavlja očuvanje njene vrijednosti do okončanja postupaka, posebno kada je riječ o vozilima, kojih nadležni organ u svakom trenutku ima oko hiljadu na čuvanju.

„Čuvanje je teško, u pravom smislu čuvati vrijednost svih tih vozila. Protek vremena jednostavno je neminovan, neminovno je da gubi na vrijednosti to vozilo“, naveo je Dacić.

Kao dodatni problem izdvojio je činjenicu da organ nadležan za upravljanje oduzetom imovinom istovremeno mora da sprovodi izvršenje sudskih odluka o privremenom i trajnom oduzimanju, što značajno opterećuje njegove kapacitete.

Dacić je ocijenio da bi uključivanje predstavnika tog organa u ranije faze postupka, prije određivanja privremenih mjera, omogućilo kvalitetniju procjenu da li je određenu imovinu primjerenije blokirati ili privremeno oduzeti.

Naglasio je i značaj korišćenja trajno oduzete imovine u društveno korisne svrhe, čime bi se, kako smatra, dodatno pokazao značaj borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Predsjednik Komore sudskih vještaka Crne Gore i vještak IT struke Marko Lakić ocijenio je da je broj predmeta koji se odnose na oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću u porastu i da se u narednom periodu može očekivati dodatno povećanje njihovog obima.

Naglasio je da je finansijske istrage danas gotovo nemoguće kvalitetno sprovoditi bez informaciono-tehničkog vještačenja, budući da se značajan dio dokaza nalazi u digitalnom obliku.

„Digitalnom forenzikom i detaljnom analizom možemo da povežemo takvu imovinu, bilo da je pokretna ili nepokretna, sa stvarnim, a ne formalnim vlasnikom“, istakao je Lakić.

Objasnio je da se analizom računara, mobilnih telefona, elektronske komunikacije, ali i rokovnika i druge dokumentacije, mogu otkriti veze između osumnjičenih lica i imovine koje nijesu vidljive iz zvaničnih evidencija.

Posebno je naglasio potrebu za multidisciplinarnim pristupom, odnosno zajedničkim radom IT i finansijskih vještaka od samog početka istrage, umjesto dosadašnje prakse u kojoj se ta vještačenja često sprovode odvojeno.

„Ne možemo odvojeno danas više govoriti o informaciono-tehničkom i finansijskom vještačenju. To mora da se radi multidisciplinarno, bilo da se radi o jednoj osobi koja vlada i informatikom i ekonomijom, bilo o timu u kojem zajedno rade ekonomista i informatičar“, naglasio je Lakić.

Ocijenio je da Crna Gora raspolaže stručnim kadrom, ali ne u dovoljnom broju da odgovori na rastuće potrebe, posebno imajući u vidu da se ovakvi predmeti sve češće pojavljuju i pred osnovnim i višim sudovima.

Zbog toga je ukazao na potrebu jačanja kapaciteta Forenzičkog centra i formiranja posebne jedinice za finansijska vještačenja, koja bi omogućila efikasniji i neposredniji rad stručnjaka različitih profila.

Advokat Marko Radović, koji ima iskustvo u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, upozorio je da novi Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sadrži brojna nejasna rješenja koja bi mogla izazvati ozbiljne probleme u praksi.

Ocijenio je da je povećanje broja finansijskih istraga povezano sa rastom broja krivičnih postupaka za organizovani kriminal, ali da postupci trajnog oduzimanja imovine i dalje ostaju rijetki.

Smatra da je pritisak da se ostvare bolji rezultati u ovoj oblasti doprinio donošenju zakonskih rješenja koja nijesu dovoljno precizna.

„Želim da ovo bude shvaćeno kao konstruktivna kritika, jer je zaista zakonski tekst posljednjeg zakona vrlo sporan i donijeće, bojim se, ozbiljne poteškoće u praksi“, upozorio je Radović.

Posebno je ukazao na probleme u dokazivanju veze između kriminalne aktivnosti i stečene imovinske koristi, kao i na neravnopravan položaj odbrane, koja, prema njegovim riječima, nema jednake mogućnosti angažovanja stručnih lica kao istražni organi.

Kao dodatni nedostatak označio je nepostojanje specijalizovanih tužilaca i sudskih vijeća koja bi se isključivo bavila postupcima oduzimanja imovine, ocjenjujući da složenost tih predmeta zahtijeva veću stručnu posvećenost.

Radović je posebno upozorio na mogućnost trajnog oduzimanja imovine bez pravosnažne osude za konkretno krivično djelo.

„Veliki je rizik u ovom slučaju od povrede pretpostavke nevinosti. Bojim se da će to biti najveći problem ovog zakona“, kazao je Radović.

Poručio je da će tek primjena novog zakona pokazati njegove stvarne efekte, izražavajući nadu da se upozorenja o mogućim problemima neće ostvariti, a da će sporna zakonska rješenja, ukoliko bude potrebno, moći naknadno da se izmijene.

Konferencija je dio projekta „Otvorena suđenja: Praćenje suđenja za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou u Crnoj Gori“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Ovaj događaj je prateći događaj Foruma EU o proširenju 2026: „Šira Evropa – Jača Evropa“, vodećeg događaja Evropske komisije, koji se održava 16. novembra 2026 godine.