Senić, koji je predstavnik klijenata koji su uzeli kredite u švajcarskim francima, podnio je krivičnu prijavu protiv sudija jer su, kako je naveo u prijavi, pogrešno identifikovali radnje i događaje i donijeli na osnovu toga, pod izgovorom slobodnog sudijskog uvjerenja, odluke kojima je njemu nanijeta velika šteta zloupotrebom službenih ovlašćenja i kršenjem ljudskih prava. Time su, kako tvrdi, izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 168 Krivičnog zakonika. Prijavu je podnio protiv sudija Veljka Radovanovića, Milice Čukić, Srđana Vujovića, Milorada Marotića, Nevenke Popović, Radojke Nikolić, Tatjane Ljuić, Katarine Đurđić i Ranka Vukića.

Kako je naveo u prijavi, Osnovni sud je oktobra 2020. godine donio presudu na osnovu neistinitih dokaza sa neistinitim razlozima.

Suština cijele prijave je u vezi sa mjenicom za kredit koji je uzeo kod HAAB-a, a za koju tvrdi da je banka falsifikovala, što predstavlja krivično djelo. Kako je ranije kazao, banka je naknadno formirala mjenicu i mjenično ovlašćenje, što dokazuje podatak da se u mjeničnom ovlašćenju navodi broj ugovora o kreditu, sa kojim Senić nema nikakve veze. Mje­ni­ca je is­punje­na su­prot­no čla­nu 3 Za­ko­na o mje­ni­ci, od­no­sno ne­ma pot­pi­sa tra­san­ta (ban­ke), a na mje­nič­nom ovla­šćenju ne­ma ni pot­pi­sa ni pe­ča­ta ovla­šće­nog li­ca. Po­red to­ga, Se­nić tvr­di da na mje­nič­nom ovla­šćenju ni­je nje­gov pot­pis, od­no­sno da je i on fal­si­fi­ko­van. Na mjenici piše da je izdata 6.6.2007. godine, a Centralna banka je dala dokaz da je mjenični blanket prodala 9. februara 2011. godine, odnosno poslije četiri godine.

“Ovaj i mnogi drugi dokazi prolaze kod naših sudija”, kazao je Senić “Danu”.

Senić je istakao da su sudovi u presudama neistinito zaključivali da nijesu dostavljani drugi ugovori, kako bi uporedio za koji ugovor je vezana mjenica, odnosno utvrdio da je sporna mjenica iz ugovora o kreditu iz 2. marta 2011. godine.

“CBCG je potvrdila da je mjenica od 9. februara 2011. godine, što je jasan dokaz potpuno kontradiktorno zaključku prvostepenog suda. Sud neistino zaključuje da nijesu dostavljeni drugi ugovori, pa navodno ne može da utvrdi za koji je vezana mjenica serije AA 0889562. Prosto i jednostavno je da je ova mjenica iz Ugovora o kreditu 2.3.2011, a ne iz 2007. godine”, poručio je Senić.

Istakao je da je na mjenici evidentno unesen lažan datum.

“Ovo se vidi sa nebesa. Sud je ili elementarno nepametan ili je sarađivao sa protivnom stranom, odnosno radio otvoreno u njihovu korist. Očigledno je sud zloupotrijebio svoja ovlašćenja i donio zaključak u interesu protivne strane sasvim namjerno sa punim htjenjem i voljom. Ova činjenica je odlučujuća za presuđenje i ne može se pravdati slobodnim sudijskim uvjerenjem jer se radi o nečemu što je istina ili neistina i jednostavno dokaziva. Ne postoje dvije istine u tom smislu kako to netačno tvrdi prvostpeni sud”, naveo je Senić u prijavi.

Sudije Višeg i Vrhovnog suda su potvrđivale presude Osnovnog, zbog čega je Senić sve sudije obuhvatio prijavom.

“Iz svega navedenog predlažem da viši ili specijalni tužilac u Podgorici i ostali nadležni organi pokrenu krivični postupak, odrede pritvor u smislu člana 175 ZKP, odnosno da se po zakonu kazne za krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 168 KZ CG, čime su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl.168 KZ CG, te elementi moguće i u sticaju sve na duboko namjeran i organizovan način”, zaključio je Senić.