U samo nekoliko mjeseci u Crnoj Gori zabilježeno je više slučajeva u kojima se kao osumnjičeni pojavljuju kolumbijski državljani – od nasilnog incidenta u Kotoru i posjedovanja kokaina u Budvi, do hapšenja zbog sumnje za teško ubistvo turskog državljanina.
“Učestalije pojavljivanje kolumbijskih državljana u izvršenju krivičnih djela zaslužuje ozbiljnu kriminološku analizu, naročito zbog mogućnosti povezivanja domaćih kriminalnih struktura sa transnacionalnim organizovanim kriminalom”, ocijenio je Rakočević.
Kako je kazao, u ovom slučaju moguće su tri verzije.
„Prva je da se radi o izolovanom deliktu u kojem učestvuju pojedinci interesno povezani. Druga verzija je da postoji organizovano angažovanje stranih lica kao učinilaca krivičnih djela, gdje domaće kriminalne grupe angažuju osobe iz inostranstva za vršenje inkriminacija sa elementima nasilja. Treća moguća verzija je postojanje trajnijih veza između domaćih i stranih kriminalnih organizacija u dijelu podjele nezakonitih poslova“, kazao je Rakočević.
On upozorava da zabrinutost postoji zbog činjenice da organizovani kriminal u Crnoj Gori već duže vrijeme ima međunarodni karakter, zbog čega je, kako navodi, mogućnost angažovanja stranih izvršilaca realna.
„Ja ipak ne bih ove događaje unaprijed proglasio djelovanjem međunarodne kriminalne organizacije, dok bi, s druge strane, bilo pogrešno posmatrati ih kao nepovezane događaje bez provjere mogućih veza“, istakao je Rakočević.
Potrebno jačati preventivno i obavještajno djelovanje
Prema njegovoj ocjeni, crnogorski sistem bezbjednosti raspolaže institucionalnim i operativnim kapacitetima za borbu protiv međunarodnog organizovanog kriminala, ali je potrebno kontinuirano jačati preventivno i obavještajno djelovanje.
„Moja ocjena je da crnogorski sistem bezbjednosti raspolaže institucionalnim i operativnim kapacitetima za borbu protiv međunarodnog organizovanog kriminaliteta, o čemu najbolje govore nesporni rezultati koje ostvaruje, ali i da je potrebno u kontinuitetu jačati preventivno i obavještajno djelovanje“, naveo je Rakočević.
Kako je kazao, potrebno je razlikovati sposobnost bezbjednosnog sektora da otkrije i liši slobode učinioce nakon izvršenja krivičnog djela od njegove sposobnosti da djeluje preventivno.
„Taj dio reaktivne sposobnosti je, od dolaska Lazara Šćepanovića na mjesto direktora Uprave policije, na izuzetno visokom nivou. S druge strane, sposobnost sistema da preventivno djeluje, u smislu blagovremenog osujećenja kriminalnih namjera, najvažniji je pokazatelj njegove zrelosti“, kazao je Rakočević.
On je dodao da uporište za takav stav nalazi i u najnovijem izvještaju Evropske komisije od 4. novembra, u kojem je, kako navodi, konstatovano da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala.
Više slučajeva sa kolumbijskim državljanima u Crnoj Gori posljednjih mjeseci
Početkom novembra u Kotoru su uhapšena dvojica kolumbijskih državljana zbog sumnje da su ugrozila sigurnost dvije osobe. Prema navodima policije, jedan od njih je nožem udarao automobil, dok je drugi bacio sjekiru u pravcu vozila.
Nekoliko dana kasnije, u Budvi je nakon ubistva turskog državljanina uhapšen kolumbijski državljanin koji se sumnjiči za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.
U julu ove godine, takođe u Budvi, jedan kolumbijski državljanin priveden je nakon što je policija kod njega pronašla 0,5 grama kokaina. Kažnjen je sa 475 eura, a kako nije mogao da plati kaznu, izrečena mu je kazna zatvora od 18 dana.
Sličnih slučajeva bilo je i ranije. Policija je 2020. godine u Podgorici uhapsila dvojicu kolumbijskih državljana i jednog Podgoričanina zbog sumnje da su bili članovi međunarodne kriminalne organizacije formirane radi izvršenja više teških krivičnih djela protiv života i tijela.
