Koprivica navodi da činjenice koje je utvrdio Viši sud govore da tužilaštvo nije ni trebalo da „diže ruke“ od afere „Telekom“.

„Krivično djelo – primanje mita u slučaju Telekoma zastarijeva tek 2036. godine. Prošle godine je donesena odluka da su sva krivična djela zastarjela, a jedno je zastarjelo ove godine u maju. Dakle, državno tužilaštvo je proaktivno trebalo da sve ovo vrijeme radi na tom predmetu. Zaštitnik imovinsko – pravnih interesa, kao zastupnik države koji je obavezan i zaključkom Vlade trebalo bi da preuzme gonjenje u skladu sa članom 59 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku. Zaštitnik će nastaviti da preduzima radnje, a Vlada neće stati u borbi za javni interes. Član 62 Zakonika o krivičnom postupku daje mogućnost državnom tužilaštvu da preuzme slučaj ponovo i nastavi krivično gonjenje“, pojasnio je Koprivica.

On ističe da su sve prepreke do istine i pravde u ovom slučaju otklonjene.

„Tužilaštvo ima moralnu obavezu zbog javnog interesa da nastavi da radi na tom slučaju. Imajući u vidu da je postupak privatizacije Telekoma započeo krajem 2004. godine, nakon što je Milo Đukanović koji je bio na čelu autoritarnog režima do 2020. ugušio dvije afere zasnovane na dokazima. Prva je bila duvanska afera, a druga je bila afera sa trgovinom bijelim robljem. Međunarodne misije koje su dolazile u Crnu Goru su konstatovale ozbiljne propuste u istragama policijskih organa, a Đukanović se aktivno mješao u to i sve opstruirao – o čemu će javnost ubrzo svjedočiti. Nakon svega toga je pristupio privatizaciji Telekoma i KAP-a“, kazao je Koprivica.

Koprivica je komentarisao najavljenu krivičnu prijavu pravnog tima Mila Đukanovića protiv njega zbog zloupotrebe funkcije i pritisaka na sud u aferi Telekom, te je naveo da je to dobra prilika da se otvori dokazni postupak.

„Danas imamo obavezu da stvari dovedemo do kraja, svaka njihova prijava je dobra prilika da otvorim dokazni postupak. Apelujem da Đukanovići požure sa prijavom protiv mene ako drže do riječi. Za razliku od mnogih predmeta gdje je Milo Đukanović pokrovitelj korupcije, a nižerangirani funkcioneri glavni izvođači, afera Telekom ide direktno do njega i samog vrha kriminalne piramide“, kazao je Koprivica.

Ističe da su dva najodgovornija sudionika u toj aferi su Milo i Ana Đukanović koja je za konsultantsi ugovor sa „Sigmom“ uzela 580.000 eura, a ukupan iznos mita je bio 7,5 miliona eura.

„Ovaj predmet najviše budi nervozu kod Đukanovića jer „Telekom“ ide do vrha vlasti. Ako je čist, zašto sada bježi od suda i pokazuje nervozu i paniku“, kazao je Koprivica“, dodaje.

Koprivica je najavio da će se na Skupštini raspravljati o novom predlogu Zakona o sprečavanju korupcije koji omogućava širu kontrolu i upoređivanje privatnih prihoda i imovine javnih funkcionera.

„Sa novim Zakonom, Agencija za zaštitu korupcije će imati šira ovlašćenja. To je dobar korak Vlade i Ministarstva pravde. Ukoliko neko taj Zakon povrijedi, četiri godine ne može obavljati posao na javnoj funkciji niti biti državni službenik. Veting neće političari sprovoditi, već nezavisne institucije koje obezbjeđuju nezavisnost sudstva i državnog tužilaštva moraju biti proaktivnije“, navodi Koprivica.

Direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović smatra da će ceh platiti pravna država ukoliko ne bude epiloga u aferi „Telekom“.

„Ova afera je teg o vratu pravu, pravdi i našoj pravnoj državi. Ako je korupcija dokazana van Crne Gore, slučaj treba da dobije epilog i unutar naše zemlje. Javnost je zbunjena zbog nedostatka reakcije tužilaštva, nakon što je Viši sud nesporno utvrdio da nije došlo do zastarjelosti slučaja. Ukoliko nastave da ćute i ne pružaju odgovore, Zaštitnik imovinsko – pravnih interesa treba da nastavi započet posao“, navodi Mrdović.

Ona ističe da dobar dio stvari koje se danas ne događaju, a postoji interes javnosti da se dogode su rezultat činjenice da je veting izostao.

„Nakon pada DPS-a 2020. godine u sudsko – tužilačkoj organizaciji nije sproveden veting, onako kako je to trebalo, makar u najmanjem obimu. I dalje su ključne figure u sudstvu i tužilaštvu iz ranijeg perioda – u tome treba tražiti odgovore na pitanja zašto neke stvari još uvijek tapkaju u mjestu“, zaključila je Mrdović.