“Ukoliko su informacije koje je javnosti saopštio ministar unutrašnjih poslova zasnovane na operativnim i obavještajnim saznanjima kojima raspolažu bezbjednosne službe, onda je riječ o pitanju od najvišeg državnog značaja koje prevazilazi dnevno-politički okvir i zahtijeva puno funkcionisanje sistema nacionalne bezbjednosti”, istakao je Lakić.
Kavčani jure bezbjednosni vrh: Prijetnje po život Novovića, Šćepanovića i Šukovića
Kako je naglasio, posebno zabrinjava činjenica da je prije svega nekoliko dana održana sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, a da članovi Savjeta nijesu bili upoznati sa ovako ozbiljnim bezbjednosnim procjenama.
“Ustavna uloga Savjeta za odbranu i bezbjednost upravo jeste da razmatra pitanja odbrane i bezbjednosti države. Ukoliko su postojale informacije o ozbiljnoj ugroženosti nosilaca najvažnijih funkcija u sistemu borbe protiv organizovanog kriminala, smatram da je postojala obaveza da sva tri člana Savjeta budu blagovremeno i potpuno informisana”, saopštio je Lakić.
On je ocijenio da je zbog ozbiljnosti iznesenih tvrdnji neophodno održati hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost.
“Na toj sjednici direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, direktor Uprave policije i ministar unutrašnjih poslova treba neposredno da informišu predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore i predsjednika Vlade Crne Gore o svim raspoloživim saznanjima, procjeni nivoa ugroženosti i mjerama koje su preduzete radi zaštite glavnog specijalnog tužioca, direktora Uprave policije i načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Lakić.
Prema njegovim riječima, članovi Savjeta moraju biti upoznati i sa stvarnim operativnim kapacitetima bezbjednosnog sektora.
“Neophodno je da Savjet dobije jasnu procjenu da li Agencija za nacionalnu bezbjednost, Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova raspolažu svim potrebnim kapacitetima da obezbijede punu zaštitu navedenih lica i da efikasno odgovore na prijetnje koje su predstavljene javnosti”, dodao je.
Lakić je istakao da, ukoliko procjena nadležnih organa ukaže da postoje ozbiljni bezbjednosni izazovi koji prevazilaze raspoložive operativne kapacitete, država ima obavezu da razmotri primjenu svih Ustavom i zakonima predviđenih mjera radi zaštite ustavnog poretka, funkcionisanja institucija i bezbjednosti građana.
“Predmet eventualnog napada ne bi bili samo glavni specijalni tužilac, direktor Uprave policije i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja. U tom slučaju bila bi dovedena u pitanje sposobnost države da zaštiti sopstvene institucije i nosioce najviših državnih funkcija”, istakao je.
On je poručio da bi izostanak hitnog institucionalnog reagovanja otvorio ozbiljna pitanja.
“Ukoliko nakon ovako ozbiljnih tvrdnji ne uslijedi hitno informisanje članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, opravdano će se postaviti pitanje zbog čega su ovakve informacije prvo predstavljene javnosti, a ne najvišem državnom tijelu nadležnom za pitanja odbrane i bezbjednosti”, naveo je.
Lakić je naglasio da pitanja nacionalne bezbjednosti ne smiju biti predmet parcijalnog informisanja niti medijskih interpretacija, već isključivo koordinisanog institucionalnog djelovanja svih nadležnih organa.
“Građani imaju pravo da očekuju da država djeluje jedinstveno, koordinisano i odlučno. Država mora pokazati punu institucionalnu snagu da zaštiti svakog građanina Crne Gore, a posebno nosioce najodgovornijih funkcija u pravosudnom i bezbjednosnom sistemu koji svakodnevno sprovode borbu protiv organizovanog kriminala. Samo odgovornim postupanjem svih institucija mogu se očuvati povjerenje građana, autoritet države i vladavina prava”, zaključio je Lakić.
