Koleginica Jovana Novović na ovu temu razgovarala je sa kriminologom Velimirom Rakočevićem i psihološkinjom Danijelom Brajković.
Velika policijska akcija prije samo par dana spriječila je višemjesečno skrivanje 23-godišnjeg Arjana Rečkovića, osumnjičenog da je u julu prošle godine u podgoričkom naselju Stara Varoš ubio sugrađanina Igora Nedovića. Sa samo 22 godine zbog, prema navodima policije, pomaganja u ovom krivičnom djelu, pravdi je priveden i Tarik Muminović. Ukoliko se njihova krivica dokaže pred pravosudnim organima, prijeti im višegodišnja robija. Kriminolog Velimir Rakočević ističe da kriminalni klanovi među maloljetnicima i mladima pažljivo biraju buduće izvršioce krivičnih djela,
“Danas imamo jednu prilično široku lepezu tih načina pridobijanja mladih ljudi za ulazak u svijet kriminala, od onih tradicionalnih, konvencionalnih gdje su koristili izlazak na ulicu nekog mladog čovjeka koji ima određene probleme, preko ugostiteljskih objekata, javnih skupova i tome slično, gdje oni unaprijed imaju određene informacije da osoba pripada nekom miljeu gdje postoje određeni problemi”, naveo je kriminolog Velimir Rakočević.
U avgustu prošle godine javnost je šokirao snimak pucnjave na Budvanina Marka Ljubišu Kana, a policija je nešto kasnije identifikovala napadača. Tada 18-godišnji Andrej Tanaskovski iz Sjeverne Makedonije danima se pod lažnim imenom danima krio u budvanskom hotelu, u kome je na kraju i pucao na Kana. Naš sagovornik otkriva da do juče maloljetne plaćene ubice u početnom stadijumu saradnje sa klanovima isprva dobijaju lakše i bezazlenije zadatke.
“To su lica koja su prvo prenosile poruke, onda recimo prenose neka sredstva izvršenja krivičnih djela, korišćeni su kao vozači i tako dalje, dok nisu ušli u izvršenje vrlo teških kriminalnih radnji, a živjeli su u paralelnom svijetu, jer u jednom trenutku smo imali situaciju koja je vrlo opasna po društvo- gotovo nekažnjivost najtežih zločina”, naveo je Rakočević.
Sa regrutacijom mladih za izvršenje najtežih krivičnih djela povezuje se i ubistvo Nikole Milačića u podgoričkom lokalu „Taormina“ u septembru prošle godine. Korišćenjem snimaka video-nadzora iz šire zone događaja, policija je locirala i na sutomorskom šetalištu uhapsila tada 24-godišnjeg Nikolu Petrovića, koji u spuškom zatvoru još uvijek čeka prvo ročište suđenja u kome će se pojaviti kao osumnjičeni. Prema dobro obaviještenim izvorima, u pitanju je još jedno naručeno ubistvo, a nalogodavac je, i u ovom slučaju, iskoristio tešku porodičnu situaciju jednog mladog čovjeka, što, kako navodi naš sagovornik, nije rijedak slučaj.
“Problemi nastaju onda kad porodica postaje leglo nemira, u kome cvjetaju sukobi, a posebno emocionalna napetost, tada vrlo često dolazi do zategnutosti i u relacijama npr majka- ćerka, otac – sin, i onda imamo nažalost dvije varijante. jedna je da usljed tog rigidnog stava ili te strogoće maloljetnik izlazi na ulicu, a onda ga jedva dočekaju kriminalne grupe, karteli i tome slično, ili da je porodica previše permisivna, pa onda ne vodi računa o članu svoje porodice”, dodao je Rakočević,
Obrazac uvlačenja mladih u svijet kriminala je jasan, i predstavlja recept koji često daje željene rezultate – mladim ljudima lošeg finansijskog stanja ili iz razorenih porodica ponudiće život kakav su do tada mogli samo da sanjaju.
“Najčešće ih kriminalne grupe privlače na način da im stvore privid da će im obezbijediti finansijsku stabilnost, da dođu do moći, do novca, što je teška zabluda, a onda naravno i ta potreba za pripadanjem, za zaštitom. sve to vrlo vješto koriste kriminalne grupe i u tim najranijim fazama većkriminogeno inficiraju mlade ljude”, kazao je Rakočević.
A osim loše porodične i finansijske situacije, kriminalni klanovi često koriste i nedovoljnu zrelost mladih ljudi, te dovoljno nerazvijenu svijest o tome u šta se upuštaju.
sink danijela brajković-psihološkinja
“Pa na nekom kognitivnom nivou, kada se razmišlja, oni budu svjesni posljedica, ali s obzirom da vrlo često reaguju iz tog emotivnog momenta i iz impulsivnosti, onda njihov trenutni benefit ili osjećaj pripadnosti, nešto što dobijaju trenutno na tomemocionalnom zadovoljenju prekrije i preplavi tu kognitivnu komponentu koja ukazuje na negativne posledice antisocijalnog ponašanja”, kazala je psihološkinja Danijela Brajković.
Odluka mladog čovjeka da se izloži riziku i postane izvršilac krivičnih djela za kriminalne grupe često je kombinacija više faktora
“Maloljetnici po svojoj prirodi jesu ranjiva grupa, ako gledamo više faktora, to je razvojna nezrelost, emocionalna reaktivnost, a na kraju i manipulativnost. Svjesni smo da je porodica jako važna u strukturisanju poruka koje se nose iz porodičnog sistema, a ukoliko je taj porodični sistem fragilan, ukoliko nije stabilan, maloljetnici često znaju da se okrenu nekim antisocijalnim vrstama ponašanja i negativnim autoritetima”, dodala je ona.
Upravo ti motivi mogu da budu različiti, nekada zaista bude ta identifikacija sa negativnim autoritetom, a sa druge strane nemamo sigurnu bazu i sigurnu vezu sa važnim figurama koje su im bitne tokom odrastanja, a to su prije svega roditelji.
A šta se dešava nakon izvršenja zadatka ? Obećani lagodan život često zamijene zatvorski zidovi i rešetke, ili, pak život u vječitom skrivanju i bjekstvu, a nije rijedak slučaj ni da se nalogodavci i sami riješe svojih doskorašnjih poslušnika.
“Nosioci tih kriminalnih aktivnosti su ih dovodili u zabludu da oni neće biti otkriveni i procesuirani, da će moći taj prljavi novac da troše, da uživaju u luksuzu. Žrtvovaće ih prvom prilikom jer oni nažalost predstavljaju samo sredstvo za izvršenje kriminalnih radnji”, istakao je Rakočević.
Obrazac regrutacije mladih u kriminalne strukture pokazuje koliko je ovaj fenomen duboko ukorijenjen i sistemski opasan. Iskorištavanje socijalne i porodične ranjivosti, uz obećanja brzog novca i lagodnog života, često završava tragično — dugogodišnjim zatvorskim kaznama, bijegom ili čak eliminacijom onih koji su jednom pristali da budu izvršioci.
