Među najvećim prijetnjama su povratnici sa stranih ratišta, desničari, etnonacionalističke grupe, džihadistički ekstremisti i samoradikalizovani pojedinci.
“Do danas u zemlji nijesu zabilježeni teroristički napadi motivisani religijom ili globalnim ideologijama. Primjećuje se da se procesi radikalizacije sve više odvijaju onlajn, putem društvenih mreža i aplikacija za enkriptovanu komunikaciju, što predstavlja poseban izazov u identifikaciji i prevenciji nasilnog ekstremizma. Pored toga, Crna Gora je izložena potencijalnim prijetnjama povezanim sa povratnicima sa stranih ratišta, kao i sa samoradikalizovanim pojedincima koji mogu planirati ili izvršiti izolovane terorističke akte bez većih logističkih priprema. U posljednjem periodu prisutne su i etnonacionalističke aktivnosti desničarskih grupa, usmjerene ka polarizaciji društva i generisanju mržnje prema drugim etničkim zajednicama, što, iako do sada nije rezultiralo ozbiljnim incidentima, predstavlja potencijalni izvor društvene napetosti”, navodi se u dokumentu.
Ističu da je Crna Gora u prethodnom periodu uspostavila pravni i institucionalni okvir za suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma, u skladu sa međunarodnim standardima i obavezama.
“Prevencija i suzbijanje nasilnog ekstremizma predstavljaju nacionalni prioritet, iako je trenutni nivo prijetnje ocijenjen kao nizak. Aktivnosti su prvenstveno usmjerene na džihadistički ekstremizam, ali se posvećuje pažnja i desničarskom, etnonacionalističkom i drugim oblicima nasilnog ekstremizma”, piše, između ostalog, u strategiji.
Navodi se da u Crnoj Gori egzistira nekoliko radikalnih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije. Uočava se i međunarodna komponenta u aktivnostima pripadnika ovih grupa i njihova fokusiranost na pokušaje širenja radikalnih ideologija prevashodno na mlađu populaciju, kao i slučajevi radikalizacije među zajednicama u dijaspori i ranjivim zajednicama.
“Regionalno povezivanje ovih radikalnih grupa iste ideološke profilacije se ogleda kroz međusobne posjete, povremene boravke radikalnih vjerskih propovjednika iz regiona i zapadnoevropske dijaspore, formiranje lokalnih i regionalnih grupa na aplikacijama za enkriptovanu komunikaciju, dijeljenje propagandnog materijala i sl. Radikalni vjerski propovjednici, od kojih su neki nakon izdržane kazne već na slobodi, imaju dominantni uticaj na selafijsku scenu u Crnoj Gori. Kako u Crnoj Gori nema istaknutih lokalnih propovjednika, radikalne strukture se, u zavisnosti od ideološke orijentacije, oslanjaju na propovjednike iz država regiona”, ističe se u dokumentu.
Kada je riječ o povezanosti sa međunarodnim terorističkim organizacijama, kako se navodi, u Siriju je iz Crne Gore otputovalo ukupno 26 crnogorskih državljana.
“Od tog broja, njih 23 je bilo punoljetno (18 muškaraca i 5 žena), dok su njih 3 bila djeca. U Siriji je rođeno još 5 djece, čiji su roditelji ili jedan od roditelja, crnogorski državljani. Od ukupnog broja crnogorskih državljana koji su putovali u Siriju, u Crnu Goru se vratilo 10 crnogorskih državljana, od kojih je njih 9 punoljetno (8 muškaraca i 1 žena), a 1 je dijete. Svi crnogorski državljani koji su se u Siriji zadržali nakon osnivanja terorističke organizacije ISIL (početak 2014. godine), podržavali su ili su se borili na strani ove terorističke organizacije. Vjeruje se da se na području Sirije i dalje nalazi 7 crnogorskih državljana – 3 muškarca (za dvojicu postoje neprovjereni podaci da su poginuli) i 4 žene, kao i 2 maloljetne djece, koja su sa roditeljima otputovala u Siriju, te 5 maloljetne djece koja su rođena nakon dolaska njihovih roditelja u tu zemlju. Takođe se vjeruje da je u Siriji poginulo 6 crnogorskih državljana, dok je jedan crnogorski državljanin, koji je prethodno uhapšen u Turskoj i pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu zbog povezanosti sa ISIL, preminuo u zatvoru i sahranjen u Crnoj Gori”, ističe se u strategiji.
Indikativno je da se u dokumentu ne pominje odlazak crnogorskih državljana na ratište u Ukrajini.










