Naime, Vlada je predložila izmjene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojima se precizira razmjena finansijskih informacija, pristup podacima o računima i sefovima, kao i saradnja domaćih institucija sa međunarodnim partnerima.

Jedna od novina odnosi se na mogućnost da organizaciona jedinica policije nadležna za poslove Nacionalne kancelarije za povraćaj imovine neposredno i bez odlaganja, elektronskim putem pristupa i pretražuje podatke iz registara računa i sefova.

Takav pristup bio bi moguć kada je neophodan za sprečavanje ili otkrivanje teških krivičnih djela, sprovođenje izviđaja i istrage, krivično gonjenje, kao i za identifikovanje, praćenje i zamrzavanje imovine povezane sa istragom.

„Organizaciona jedinica policije nadležna za poslove Nacionalne kancelarije za povraćaj imovine Crne Gore određena zakonom kojim se uređuje oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nadležni je organ ovlašćen da, neposredno i bez odlaganja, elektronskim putem pristupa i pretražuje podatke“, piše u Predlogu zakona.

Preciznije se uređuje sadržaj registara računa i sefova koje vodi Centralna banka Crne Gore CBCG.

Registri bi sadržali podatke o imaocu računa, ovlašćenom licu, stvarnom vlasniku, broju računa, banci, datumima otvaranja i zatvaranja računa, kao i podatke o zakupcima sefova i periodu njihovog zakupa. Podaci o stvarnom vlasniku povezivali bi se sa podacima iz Registra stvarnih vlasnika.

“Propisano je da podaci iz registara računa i sefova nisu javno dostupni, a na njihovu obradu, zaštitu i čuvanje primjenjuju se pravila o bankarskoj tajni i zaštiti podataka o ličnosti. Izuzetak predstavljaju određeni podaci o transakcionim računima pravnih lica i preduzetnika koji su javno dostupni u skladu sa propisima o platnom prometu”, ističe se u dokumentu.

Uvodi se i obaveza automatskog evidentiranja svakog pristupa i pretraživanja podataka iz registara računa i sefova.

“Evidencija bi sadržala oznaku predmeta, datum i vrijeme pristupa, vrstu podatka korišćenog za pretragu, organ koji je izvršio pristup, kao i jedinstvenu oznaku službenika koji je pristupio podacima”, piše u Predlogu.

Ti podaci mogu se koristiti isključivo radi nadzora nad zaštitom ličnih podataka, provjere dopuštenosti pristupa i zakonitosti obrade i bezbjednosti podataka.

“Evidencija se čuva pet godina, osim kada je potrebna za postupak nadzora koji je u toku”, dodaje se.

Proširuje se i okvir u kojem Finansijsko-obavještajna jedinica može prikupljati i analizirati podatke, informacije i dokumentaciju.

To može učiniti na obrazloženi zahtjev ili na osnovu informacije policije, poreskog i carinskog organa, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Agencije za sprečavanje korupcije, državnog tužilaštva ili suda, kada postoje razlozi za sumnju ili osnovi sumnje na pranje novca, povezana predikatna krivična djela, finansiranje terorizma ili porijeklo imovine iz kriminalne djelatnosti. Predviđeno je i postupanje kada su finansijske informacije potrebne radi sprečavanja, otkrivanja, istrage ili krivičnog gonjenja teškog krivičnog djela.

“Organi koji dobiju podatke od Finansijsko-obavještajne jedinice morali bi ih koristiti isključivo za namjenu navedenu u zahtjevu, dok bi za korišćenje u drugu svrhu bila potrebna prethodna saglasnost te jedinice”, naglašeno je u Predlogu.

Novim članom zakona predviđa se i prikupljanje i objedinjavanje statističkih podataka o pristupu registrima računa i sefova i razmjeni informacija u vezi sa teškim krivičnim djelima.

Statistika bi obuhvatala broj pretraga registara, broj zahtjeva nadležnih organa, broj predmeta u kojima su korišćene finansijske informacije ili analize, broj krivično gonjenih i osuđenih lica u tim predmetima, prosječno vrijeme potrebno za odgovor na zahtjev, kao i podatke o kadrovskim i IT resursima, ako su dostupni.

Finansijsko-obavještajna jedinica bi te podatke objavljivala u svom izvještaju i jednom godišnje dostavljala Evropskoj komisiji.

“Omogućava se da Finansijsko-obavještajna jedinica, u izuzetnim i hitnim slučajevima, bez odlaganja razmjenjuje sa stranom finansijsko-obavještajnom jedinicom finansijske informacije i analize koje mogu biti relevantne za obradu ili analizu informacija povezanih sa terorizmom ili organizovanim kriminalom povezanim sa terorizmom”, pojašnjeno je u dokumentu.

Predviđena je i mogućnost da policijska jedinica nadležna za Nacionalnu kancelariju za povraćaj imovine, preko nacionalne jedinice nadležne za saradnju sa Europolom, odgovori na opravdani zahtjev Europola koji se odnosi na podatke iz registara računa i sefova, u pojedinačnom slučaju i u okviru nadležnosti te evropske agencije.

Utvrđeni su i rokovi za uspostavljanje tehničkih i organizacionih uslova.

Centralna banka Crne Gore i nadležni organ za naplatu poreza imali bi 12 mjeseci od stupanja zakona na snagu da obezbijede elektronsko povezivanje registara računa i sefova sa Registrom stvarnih vlasnika.

Takođe, CBCG i Policija imali bi 12 mjeseci za uspostavljanje uslova za elektronski pristup, pretraživanje i evidentiranje pristupa podacima.

U Predlogu se predviđa da će više novih odredbi, uključujući one koje se odnose na statističke podatke, registre računa i sefova, direktan pristup policije i evidenciju zahtjeva za informacije, primjenjivati od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Sam zakon, kako je predloženo, stupio bi na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.