Prema informacijama “Vijesti”, koje je Popović i potvrdila, ona se prijavila na javni oglas koji je Tužilački savjet (TS) sredinom jula raspisao treći put, a kojim je traženo osam specijalnih tužilaca za rad u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
“Da, tačno je da sam podnijela prijavu na oglas za izbor tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu”, odgovorila je Popović.
TS je 17. jula, na osnovu Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, raspisao javni oglas za izbor osam specijalnih tužilaca u SDT-u.
Oglas je raspisan nakon što je TS sredinom juna, poslije intervjua s jedinim prijavljenim kandidatom, advokatom Igorom Konatarom, odlučio da ga ne izabere za specijalnog državnog tužioca i da ponovi javni oglas.
Prema tom oglasu, kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove za rad u državnom organu i uslove propisane članom 13 stav 1 tač. 1, 2 i 3 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, odnosno da imaju završen Pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje deset godina radnog iskustva kao državni tužilac, sudija ili advokat.
Popović je za “Vijesti” objasnila i šta ju je opredijelilo da se prijavi na javni poziv.
“Imala sam sasvim dovoljno vremena da razmislim u kom pravcu želim da nastavim svoju karijeru i u tom smislu sam razmatrala brojne mogućnosti, pa i opciju da svoju pravnu karijeru nastavim van granica Crne Gore. Ipak, ostajem dosljedna sebi, svom profesionalnom putu, kao i principu i cilju kojem sam uvijek težila – da svoje znanje, iskustvo i potencijale koristim za bespogovornu primjenu zakona i opšte dobro. Specijalno državno tužilaštvo, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, upravo je institucija koja u svom radu ima isti taj cilj. Imajući u vidu moju dosadašnju karijeru i cjelokupan pravni put, smatram da radu SDT-a mogu dati značajan profesionalni doprinos. Zato smatram potpuno logičnim da svoju višedecenijsku pravnu karijeru zaokružim upravo na taj način”, kazala je ona.
Popović je istakla da taj korak doživljava kao prirodan nastavak svog profesionalnog puta, ali i kao izazov.
“Kandidaturu ne doživljavam kao pitanje funkcije, niti kao puku promjenu profesionalnog angažmana, već kao svoj jasan i dosljedan profesionalni put i kao izazov da znanje i iskustvo koje sam sticala tokom svih ovih godina stavim u službu najzahtjevnijeg dijela pravosudnog sistema, Specijalnog državnog tužilaštva. Posebno me u tom smislu opredjeljuje činjenica da Specijalno državno tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, predstavlja instituciju od posebnog značaja za vladavinu prava i da u svom radu pokazuje jasne i mjerljive rezultate. Smatram da svojim iskustvom, znanjem i profesionalnim odnosom mogu dati doprinos daljem ostvarivanju tog cilja”, rekla je ona.
Istakla je i da eventualni izbor vidi kao prirodan nastavak svega što je do sada profesionalno radila.
“U tom smislu, svoju kandidaturu vidim kao prirodan nastavak svega što sam do sada profesionalno radila i kao svojevrsno zaokruživanje višedecenijske pravne karijere. Nakon svih godina provedenih u pravnoj profesiji, smatram da svoje znanje i iskustvo mogu i želim da stavim u službu institucije čiji rad nosi posebnu odgovornost i značaj za ostvarivanje vladavine prava i dosljednu primjenu zakona”, rekla je Popović.
Nema veze sa smjenom u sudu
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” o zbivanjima s početka aprila ove godine, kada je razriješena funkcije predsjednice Apelacionog suda, Popović je kazala da i dalje smatra da su nezakonite aktivnosti dovele do prestanka njene funkcije.
Poručila je da njena prijava na javni oglas nema veze s tim postupkom.
“Nezavisno od toga, naravno da ću, radi zaštite svog ličnog i profesionalnog integriteta, nastaviti da koristim sva raspoloživa pravna sredstva kako bih zaštitila svoja prava i kako bi se ispitale, smatram, nezakonite okolnosti koje su dovele do prestanka moje karijere u sudstvu”, kazala je ona.
Popović je 9. aprila razriješena mjesta predsjednice najvećeg žalbenog suda u državi, na predlog predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić.
Predsjednica Vrhovnog suda predlog za razrješenje dostavila je 20. marta, nakon što je, na osnovu pritužbi svih sudija i većeg dijela zaposlenih u administraciji, kao i njihovih izjašnjenja, zaključila da je u kolektivu došlo do potpunog gubitka profesionalnog povjerenja i da je dovedeno u pitanje funkcionisanje suda.
Pavličić je u predlogu za razrješenje navela da izraženi konflikt nije bio ograničen na pojedinačne slučajeve, već da je bio široko rasprostranjen i da je obuhvatao gotovo cijeli kolektiv.
Predsjednica Apelacionog suda tokom ročišta pred Sudskim savjetom, koji je ekspresno okončao postupak, tvrdila je da je hajka na nju dignuta zbog toga što je insistirala da se 28. februara, u danima vikenda, završi pritvorski predmet Vesne Medenice, nakon što je čula da postoji bojazan da bivša predsjednica Vrhovnog suda planira naškoditi sebi i da policija zbog toga pretresa njenu kuću, tražeći oružje kojim bi to mogla učiniti.
Prethodno su je sudije, savjetnici i službenici optužili za drsko, arogantno i ponižavajuće ponašanje, tvrdeći da je vikala na kolege, omalovažavala zaposlene i stvarala atmosferu straha i pritiska.
Popović je tada negirala sve navode kolega, a u svom prvom izjašnjenju konstatovala je da je pritužbama bila “više nego iznenađena, zatečena i šokirana”, da joj niko ranije nije ukazao da se ponaša nedolično i da je jedino insistirala na zakonitom, ažurnom i efikasnom radu.
