Model Plave karte koji postoji u nekim zemljama, a gdje dijaspora ima ista prava kao i državljani matične države, osim prava glasa, prema Azemovićevom mišljenju, nije primjenljiv u Crnoj Gori. Ocjenjuje da je vrijeme da se o državljanstvu zdravorazumski razgovara i da se uz pomoć institucija i međunarodne zajednice nađe najbolje rješenje i za državu i za iseljenike.
Azemović je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” istakao da je evidentan odliv kvalitetnog kadra iz zemlje i da država mora naći strategiju kako da zadrži mlade. Kako je naglasio mora se uložiti u neku formu bliže saradnje i motivacije da se oni uključe u naš sistem. Očekuje da se u 2025. kada zaživi registar dijaspore uspostavi prijeko potrebna komunikacija sa kadrovima u dijaspori koji mogu pomoći u razvoju bilo koje oblasti.
“Registar dijaspore je završen i na sajtu je Vlade. Izrađen je u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ako budemo uradili dobru kampanju i promovisali pozitivne strane registra, u koju će biti uključene i NVO, a izdvojeno je 100.000 eura za te namjene, onda možemo očekivati rezultate. Realno je da pričamo o oko 600.000 iseljenika, a ako registar zaživi imaćemo približno tačne podatke i bazu sa kojom će Crna Gora moći da radi u bilo kojoj sferi”, kazao je Azemović.
Na pitanje da li je prihvatljiv model Plave karte koji, recimo postoji u Turskoj, a koja podrazumijeva da iseljenici imaju sva prava kao i državljani Crne Gore, ali bez prava glasa, Azemović naglašava da su više za evropski put i da će ulaskom države u EU, što bi trebalo ubrzo da se desi, razni propusti i nelogičnosti sa državljanstvom biti riješeni.
“Crna Gora je multivjerska i ima mnogo stranaca koji žele crnogorsko državljanstvo, pa je opredjeljenje moje i moje stranke da se treba držati evropskog puta i da Barometar 26 treba ispoštovati do kraja, a to je do 2026. i kada uđemo u EU biće dodatno pojačana vladavina prava i udruživanje svih naših snaga i van naših granica. Razumijem da ima apsurdnih situacija, da jedno dijete u porodici ima crnogorski pasoš, a drugo ne, da recimo jedan gospodin iz Srbije koji ima licencu inženjerke komore ne može da je koristi ovdje, jer nema boravište. Ima dosta nelogičnosti i mi moramo sjesti da pričamo o tome. Došlo je vrijeme da zdravorazumski o tome razmišljamo i u nacionalnom interesu, a prioritetan interes je priključenje EU”, naglasio je Azemović.
Objašnjava da turska Plava karta, model koji je predložio poslanik DNP-a Milan Knežević tretira osam miliona turskih državljana van Turske i oni imaju sva prava, osim pravo glasa i da budu birani na izborima.
“To dosta dobro funkcioniše, ali to je velika država sa velikim uticajem u svijetu i njihova dijaspora je svega 10 odsto stanovništva. A mi govorimo da imamo još jednu Crnu Goru van. Da li mogu naše institucije sjutra teorijski da prihvate svih 600.000 da se ovdje liječe, školuju… Takva pitanje ne treba otvarati, to zahtijeva viši nivo i uključenje institucija i međunarodne zajednice da dobijemo dogovor oko toga”, istakao je Azemović.
