Povodom Svjetskog dana hrane, 16. oktobra, i Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. oktobra, Banka hrane upozorila je da se siromaštvo ne može suzbijati bez konkretnih mjera socijalne politike, adekvatne pomoći najugroženijima i efikasnog sistema doniranja hrane.
Predsjednica Banke hrane Marina Medojević poručila je da ekonomski rast i povećanje zarada nemaju puni smisao ukoliko dio građana ne može da obezbijedi ni osnovne uslove za život.
„Nema borbe protiv siromaštva bez prava na hranu i dostojanstvene socijalne zaštite“, istakla je Medojević.
Iz Banke hrane navode da je u Crnoj Gori više od petine stanovništva izloženo riziku od siromaštva, dok brojne porodice teško obezbjeđuju dovoljno hrane. Istovremeno se, kako upozoravaju, hrana baca u različitim fazama lanca snabdijevanja.
Posebno su ugroženi djeca, samohrani roditelji, stariji koji nemaju penziju, nezaposleni, osobe sa invaliditetom i hronični bolesnici.
Najavljena povećanja zarada od početka naredne godine, prema ocjeni Medojević ponovo otvaraju pitanje položaja građana koji ne ostvaruju prihode od rada.
„Kao ni prethodna dva programa povećanja zarada, ni novi program ne donosi direktnu korist ljudima koji žive od socijalne pomoći ili nemaju nikakva primanja“, upozorava ona.
Dok se najavljuju veće plate, ostaje, kako ističe, neriješeno pitanje kako će građani koji zavise od socijalnih davanja podmiriti troškove hrane, računa i ljekova.
U Banci hrane smatraju da socijalna zaštita mora biti pravo, a ne milostinja, te da niska socijalna davanja, strogi kriterijumi za ostvarivanje pomoći i nedovoljna podrška porodicama ostavljaju dio stanovništva bez sredstava za osnovne životne potrebe.
„Dijete ne smije biti gladno zato što mu roditelji nemaju novca, niti starost i bolest smiju značiti život bez dostojanstva“, poručuje.
Medojević ocjenjuje da Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora razviti sistem socijalne zaštite koji odgovara stvarnim potrebama građana.
Među predloženim mjerama su povećanje socijalnih davanja, fleksibilniji kriterijumi za ostvarivanje pomoći, dostupni školski obroci, veća podrška porodicama koje žive u siromaštvu, zaštita starijih osoba i razvoj socijalnog stanovanja.
Poseban problem, kako ističe, predstavlja bacanje hrane dok istovremeno postoje građani koji nemaju dovoljno za svakodnevne obroke.
Zbog toga pozivaj državu da zakonski uredi doniranje viškova hrane, uvede podsticaje za donatore i uspostavi efikasan sistem kojim bi se bezbjedna hrana preusmjeravala onima kojima je najpotrebnija.
„Nedopustivo je da hrana postaje otpad dok ljudi gladuju“, poručuje.
Banka hrane pozvala je Vladu da borbu protiv siromaštva postavi među prioritete i da, uz mjere za povećanje zarada, obezbijedi konkretnu podršku građanima koji od tih povećanja nemaju korist.
To, prema njihovom stavu, podrazumijeva veća i pravednija socijalna davanja, dostupniju pomoć i jasnu podršku ljudima koji su ostali izvan tržišta rada.
Svjetski dan hrane obilježava se 16. oktobra, na dan osnivanja Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) 1945. godine, sa ciljem podizanja svijesti o gladi, neuhranjenosti i značaju održivih prehrambenih sistema.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti obilježava se 17. oktobra. Njegovo obilježavanje vezuje se za skup održan 1987. godine u Parizu, kada se više od 100.000 ljudi okupilo u znak sjećanja na žrtve ekstremnog siromaštva, gladi i nasilja. Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine zvanično je proglasila taj datum Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva.
Iz Banke hrane poručuju da su pravo na hranu i djelotvorna socijalna zaštita temelji pravednog društva.
„Nema dostojanstvenog života bez hrane, niti pravednog društva bez djelotvorne socijalne zaštite“, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Marina Medojević.
