Cilj panela je da skrene pažnju na sve prisutniji problem nasilja među djecom i mladima, kao i na njegove posljedice po osjećaj pripadnosti, sigurnosti i prihvaćenosti djece u školskom i društvenom okruženju.
“Ovaj fenomen je sagledan iz različitih uglova, a ujedno su i zajedno razmotrena različita rješenja i preporuke vezane za dalje korake na prevenciji i borbi protiv nasilja. Posebnu vrijednost panelu je dala dr Jelena Kovačević, iz Centra za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore, koja je govorila kako nasilje utiče na razvoj djece i dala preporuke vezane za ulogu roditelja, nastavnika i ukupnog sistema kad je podrška djeci u pitanju”, navedeno je u saopštenju.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, otvorila je događaj i istakla da inkluzija nije samo obrazovni koncept – to je vrijednost koja se uči i živi.
“To je ono što čini školu mjestom sigurnosti, a društvo mjestom pripadanja. Vršnjačko nasilje je pojava koja, nažalost, sve češće pogađa naše škole i naše zajednice. Zato danas govorimo o inkluziji i protiv nasilja – jer jedno bez drugog ne može.Skupština Glavnog grada, u partnerstvu sa Savjetom Evrope, Ministarstvom prosvjete i Udruženjem Roditelji, nastaviće da stvara prostor za dijalog, edukaciju i saradnju, jer borba protiv nasilja, i za inkluziju, nije samo institucionalni zadatak – to je zajednička misija svih nas”, poručila je.
Savjet Evrope je vodeća i najstarija organizacija za ljudska prava na evropskom kontinentu. Na to je podsjetila šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Lejla Dervišagić.
“Upravo je nasilje direktno kršenje ljudskih prava. Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici se aktivno bavi, prije svega, prevencijom ove pojave. To radimo kroz svoje ukupne aktivnosti, a posebno u okviru projekata „Kvalitetno obrazovanje za sve“, koji je podržan od strane Evropske unije i „Prevencija nasilja u školama u Crnoj Gori“, koji finansira Njemačka. Svojim djelovanjem se trudimo da doprinesemo da škole budu okruženje u kojem sva djeca treba da se osjećaju prihvaćeno, bez obzira na njihove različitosti, kao i da škole budu bezbjedno i podržavajuće okruženje za svu djecu”, nagasila je Dervišagić.
Aleksandra Kuč iz Ministartsva prosvjete, nauke i inovacija je istakla da je Ministarstvo usvojilo izmjenu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će dodatno doprinijeti prevenciji i sprječavanju slučajeva vršnjačkog nasilja u školama, kao i nasilja nad nastavnicima.
“Usvojeni su pravilnici o normativima i standardima za rad pedagoga i psihologa, kako bi se osnažile stručne službe, tako da svaka škola koja ima 100 učenika ima jednog stručnog saradnika. Sprovodi se više preventivnih programa, poput „Škole bez nasilja“, „Vještine za adolescenciju“ i „Moje vrijednosti i vrline“, nedavno su uvedena i nova radna mjesta asistenata za sprječavanje nasilja i vandalizma u školama sa više od 700 učenika, a ponovo je aktiviran i rad zaštitara”, kazala je Kuč.
Podsjetila je da je dostupna SOS linija 080 777 777 za prijavu vršnjačkog nasilja, jer Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije prema svim vidovima takvog ponašanja.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji kazala je da „nemamo čime, nažalost, da se pohvalimo, osim da konstatujemo pred vama, djeco, da smo nemoćni da zaustavimo vršnjačko nasilje o kojem samo govorimo”.
“I dalje ne prihvatamo da je isključivo naša odgovornost i svu krivicu prebacujemo na djecu i zato smo tu gdje jesmo“ – kazala je Mihailović i pozvala djecu da ukažu na ono što prepoznaju važnim i sugerišu šta da se uradi kako bi se oni osjećali bolje u sopstvenoj koži i u školi, i kod kuće i na ulici.
Dječja i adolescentna psihijatrica, Jelena Kovačević je u svom izlaganju posebno naglasila važnost izgradnje povjerenja sa djecom, kako u kući, tako i školi, ukoliko želimo da sa njima otvoreno razgovaramo o problemu nasilja i o ostalim problemima sa kojima se suočavaju.
Istakla je i značaj komunikacije i aktivnog slušanja i potrebu da stariji stalno uče kako bi se prilagodili novijim generacijama i popunili međugeneracijski jaz koji prirodno postoji, a koji je sve veći u digitalnom vremenu u kojem živimo.
„Mi, stariji, bi trebalo da imamo više kapaciteta da vas čujemo, da vas podržimo i da izgradimo sistem i okruženje u kojem ćete se vi osjećati sigurno. Roditelji, nastavnici, društvo moraju izgraditi vještine da prepoznaju prve znake problema i da reagujemo u prvim momentima, kako bismo prevenirali nasilje, jer je kasnije bavljenje posljedicama puno teže“, poručila je Kovačević.
Posebnose osvrnula na kojinačin nasilje utiče na razvoj žrtve, ali podsjetila i da se djeca koja vrše nasilje suočavaju sa nekim problemom i da je njima, takođe, potrebna podrška.
Na panelu su učestvovali učenici osnovnih škola sa teritorije Glavnog grada, kao i njihovi roditelji, nastavnici i stručni radnici. Oni su, navedeno je, u vrlo aktivnoj diskusiji ukazali na probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju, a dali su i brojne korisne sugestije kako dalje treba djelovati u suzbijanju nasilja.
