Kako je Brajović kazala radi se o jednoj ozbiljnoj epidemiji, i SZO procjenjuje da je rizik u ove dvije zemlje visok kao i na nivou čitavog regiona Afrike.

“Međutim, epidemiološki rizik je niskog nivoa kada je riječ o Evropi. Činjenica da je generalni direktor proglasio ovu epidemiju kao događaj koji predstavlja prijetnju po javno zdravlje na globalnom nivou, zapravo je bio način da Svjetska zdravstvena organizacija sa zemljama članicama podstakne bržu i intenzivniju koordinaciju, veću transparentnost, kao i mobilizaciju resursa”, kazala je Brajović.

Kako dodaje, SZO do sada je već mobilisala značajne resurse da pruži podršku pogođenim zemljama u smislu osnaživanja njihovih kapaciteta za nadzor, ali takođe njihovih kapaciteta za praćenje kontakata, liječenje, logistiku i kriznu komunikaciju.

“Prema našim raspoloživim podacima imamo za sada registrovano oko 900 suspektnih slučajeva i 220 potvrđenih slučajeva sa smrtnim ishodom, da se radi o epidemiji koju je izazvao poseban soj virusa koji se nije pojavio prvi put, da smo posljednji put ovakvu epidemiju imali u Ugandi 2007., 2008. godine, dok je, recimo, u Demokratskoj Republici Kongo bila zabilježena 2012. Inače, radi se o virusu koji izaziva oboljenje. Definitivno je hemoragijska groznica koju izaziva jedan poseban soj virusa i smrtnost je izuzetno visoka. Nema vakcine i nema lijekova. Tu je zapravo stopa smrtnosti veoma visoka od trideset do pedeset, procenata”, naglasila je Brajović.

Usprkos svim ovim okolnostima, SZO ne preporučuje uvođenje ograničenja u putničkom saobraćaju i trgovini.

“Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za osobe koje planiraju da putuju u Afriku jeste da vode računa o tome da se ebola prenosi kroz direktni kontakt sa tjelesnim tekućinama ili sa inficiranim životinjama, da se ne prenosi putem vazduha i da je jako važno da vode računa o higijeni, pogotovo o higijeni ruku i da izbjegavaju kontakt sa osobama za koje vide da imaju određene simptome ili da se ne osjećaju dobro, a pogotovo da izbjegavaju kontakte sa nekim tjelesnim tekućinama ili, recimo, potencijalno kontaminiranim predmetima, stvarima, odjećom i slično”, objasnila je Brajović.