Predstavnici Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije predstavili su planove za izgradnju tog putnog pravca, ali i prepreke koje usporavaju realizaciju projekta. Zajednička poruka bila je da koridor može ostvariti puni potencijal samo ukoliko države regiona usklade planove, ubrzaju procedure i obezbijede finansiranje za preostale dionice.
Profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mladen Ulićević podsjetio je da ideja Jadransko-jonskog koridora datira još od pokretanja Jadransko-jonske inicijative 2000. godine, u Ankoni.
„Jedan od ključnih stubova te inicijative je ideja o Jadransko-jonskom koridoru ili, ako hoćete, auto-putu, sa ciljem da se ove distance koje su do tada bile razdvojene i razvijene premoste jedinstvenim snažnim infrastrukturnim projektom“, poručio je Ulićević.
Iskustvo Slovenije pokazuje da se pojedine zemlje još nalaze u ranim fazama pripreme. Predstavnica slovenačkog DARS-a Tadeja Matičić navodi da je slovenačka dionica duga oko 37 kilometara i da je trenutno u fazi prostornog planiranja, dok trasa još nije konačno izabrana.
„Nove saobraćajne veze prije svega doprinose unapređenju konkurentnosti i boljem ekonomskom razvoju. U Sloveniji očekujemo i rasterećenje saobraćaja od tranzita kroz naseljena mjesta, skraćenje vremena putovanja i veći protok saobraćaja“, ukazala je Matičić.
Hrvatska je, s druge strane, veći dio svog koridora već izgradila. Predstavnik Hrvatskih autocesta Luka Čirko kazao je da je kroz tu državu izgrađeno više od 500 kilometara koridora, uz značajna ulaganja koja se nastavljaju.
„Posebno izdvajam dionicu auto-puta A7 između Rijeke i Žute Lokve, čija je izgradnja u toku. Hrvatska trenutno gradi prvu od pet poddionica, dok su još dvije ugovorene, a preostale se nalaze u fazi projektovanja. U prve dvije dionice planirano je ulaganje od oko 400 miliona eura“, istakao je Čirko izdvajajući, kao jedan od problema u realizaciji, nedostatak kvalitetnih projektantskih kuća I dugotrajne procedure ugovaranja.
Bosna i Hercegovina Jadransko-jonski auto-put vidi kao jedan od svojih prioritetnih infrastrukturnih projekata. Amir Fejzić iz Autocesta Federacije BiH kazao je da će njegova izgradnja toj zemlji obezbijediti kvalitetnu vezu sa Jadransko-jonskom regijom i širom transportnom mrežom Evropske unije.
„Bosna i Hercegovina je prepoznala ove i druge efekte i uvrstila Jadransko-jonski auto-put u svoju transportnu strategiju. Za trasu kroz BiH, od čvora Počitelj, preko Stoca i Trebinja do usaglašene spojne tačke Nudo, urađeno je idejno rješenje i prethodna studija opravdanosti. Predviđena dužina trase je oko 102 kilometra, a studija je pokazala ekonomsku opravdanost projekta. Jedna od važnih prednosti je povezivanje sa drugim panevropskim transportnim koridorima, posebno sa koridorom 5c, čime bi se unaprijedila veza sjevera i juga zemlje, ali i šireg regiona“, naveo je Fejzić.
Crna Gora je, prema riječima direktora Monteputa Milana Ljiljanića, u prethodnom periodu napravila značajan iskorak u definisanju trase i pripremi projektne dokumentacije.
„Imamo dva glavna koridora auto-puteva u Crnoj Gori: Bar-Boljare i Jadransko-jonski koridor. Dužina Jadransko-jonskog koridora kroz Crnu Goru je 127 kilometara. Za sve trase auto-puteva u državi, u ukupnoj dužini od oko 275 kilometara, urađena su idejna rješenja u okviru pripreme novog Prostornog plana do 2040. godine. Trase Bar-Boljare i Jadransko-jonski koridor imaju zajednički dio u dužini od oko 50 kilometara, na području obilaska Skadarskog jezera“, objasnio je Ljiljanić.
Podsjeća i da je trasa Jadransko-jonskog koridora u Crnoj Gori tokom prethodnih decenija više puta mijenjana. Razlog je i zaštita područja Skadarskog jezera i Bokokotorskog zaliva. Sada je, dodaje, definisan koridor koji od Nuda obilazi Skadarsko jezero, spušta se prema Baru, povezuje Luku Bar, a zatim kod Sukobina prelazi ka Albaniji.
„Monteput intenzivno priprema projektnu dokumentaciju za zapadni dio koridora, od Virpazara do Sukobina, dok je za dio od Nuda do Gradca u toku tenderski postupak za izbor projektanta. Sada nam je najveća prepreka finansiranje. Radimo paralelno na dosta dionica i nadam se da ćemo i to riješiti“, naglasio je Ljiljanić.
Da je regionalno povezivanje moguće samo uz paralelan razvoj infrastrukture u svim državama pokazuje i iskustvo Albanije. Predstavnik ARRSH-a Gavrosh Jazexhiu ističe da Albanija Jadransko-jonski koridor tretira kao stratešku vezu sa Crnom Gorom, Grčkom i regionalnom transportnom mrežom.
„Osnova za planiranje je studija izvodljivosti iz 2019. godine, dok konceptualni projekat obuhvata oko 380 kilometara na teritoriji Albanije. Dionice se razvijaju kroz konkretne investicione pakete, a trasa se proteže od granične tačke Murriqan do granične tačke sa Grčkom. Oko 23 kilometra trenutno je u potpunosti pripremljeno, dok se oko 81 kilometar nalazi u fazi pripreme, uključujući postupke eksproprijacije“, naveo je Jazexhiu.
Teme ADRIA NEXT konferencije, koja se danas i sjutra održava u Budvi, tiču se, pored ostalog, i infrastrukture i mobilnosti regiona, kao bezbjednosti puteva.
