“To je jako jedan bitan zakon. Tu treba da završite proces usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Taj proces će trajati i moja je pretpostavka da će u najboljem slučaju biti zrelo da Zakon bude usvojen u januaru naredne godine”, kazao je on.

Objasnio je da će najrestriktivniji dio zakona biti to da će strani državljani koji žele na osnovu osnivanja firme da regulišu boravak morati da imaju najmanje tri zaposlena od kojih će jedan morati da bude crnogorski državljanin.

“Imate 4-5 hiljada firmi gdje je osnivač istovremeno izvršni direktor i na osnovu toga mu je regulisan boravak. U većini slučajeva se radi o pasivnim firmama, otvorenim samo za regulisanje boravišne dozvole”, kazao je Bugarin.

Profesora na Pravnom fakultetu, Velimira Rakočevića, zabrinjava porast islamofobije, ksenofobije nakon incidenta na Zabjelu nakon kog su organizovana okupljanja i protest na kojima su se mogla čuti skandiranja “Turci napolje” i “Ubij Turčina”.

Milan Radović iz Građanske alijanse očekuje da će eksperti iz Savjeta Evrope, Evropske komisije, u nekim slučajevima i Venecijanske komisije davati ocjene na legislativu koju u narednom periodu budemo usvajali.

“Smatram da je ova mjera ishitrena. Mislim da je Vlada ohrabrila one koji su ispoljili i islamofobiju i ksenofobiju, koji su uništavali imovinu. Vlada i premijer su morali mjere da najave opreznije. Trebalo je da objasne da je Vlada svakako bila dužna to da uradi, ne samo prema Turskoj, već prema većem broju zemalja ukoliko želimo da idemo ka EU”, ocjenjuje Radović.

Smatra da je sve urađeno ishitreno i kontra cilju koji se želio postići.

“Mislim da su vlasti imale lošu komunikaciju. Građani s pravom jesu zabrinuti, ali to im ne daje za pravo da uzimaju pravdu u svoje ruke, da uništavaju imovinu, to je kažnjivo i institucije im to moraju dati do znanja”, rekao je on.

Bugarin smatra da već duže vrijeme podgrijava priča da Turaka ima dosta i da oni prave probleme i smatra da je ta uvertira doprinijela da Vlada poklekne i donese ishitrene poteze.

“Trebalo je da to sagleda na analitičan način i nađe najbolje rješenje. Statistika nije alarmantna. Vi na brojku od 17, 18 hiljada vi imate 14 procesuiranih slučajeva od strane tužilaštva. Po mom mišljenju to nije alarm i za drastične mjere”, kaže on.

Napominje i da građani miješaju državljane Azerbejdžana i Turske.

“Državljanima Azerbejdžana nijesu uvedene vize, a državljane Turske ste stavili. Dakle, smatram da je to bila nepromišljena odluka. Mislim da stvar nije bila toliko alarmantna. Vi ćete uvijek imati krivična djela i država mora da se nosi sa tim. Moje mišljenje da je trebalo reagovati na drugačiji način”, kazao je on.

Istakao je da se mogu očekivati recipročne mjere i da ovo nije dobra reklama za Crnu Goru. Kazao je da nekoliko državljana iz Turske sa kojima radi i koji troše ogroman novac u Crnoj Gori planira da napusti našu zemlju jer se plaše za svoju bezbjednost i ne vide sebe više ovdje.

“S druge strane potencijalno kriminogene strukture iz te zemlje će ostati ovdje. oni nemaju gdje da pođu. Ja se bojim da ćete na ovaj način kvalitetne strane državljane koji upumpavaju pare u Crnu goru natjerati da napuste Crnu Goru, a da ćete i dalje imati značajan broj stranaca koji nemaju gdje drugo da pođu”, kaže Bugarin.

Rakočević nije saglasan sa ekspertom za imigraciono pravo. Smatra da će se naći način da se taj problem prevaziđe, prevashodno dijalogom i dogovorom, te da turski državljani korektno reaguju.