Sala Opštine Šavnik, kažu, bila je tijesna da primi sve zainteresovane za centralnu javnu prezentaciju Nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Šavnik i Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Predstavnici više šavničkih sela poručili su da neće dozvoliti da im se imanja oduzimaju i uništavaju eksproprijacijom u interesu privatnih energetskih kompanija koje na ovom prostoru planiraju da grade vjetroelektrane i solarne elektrane, već da žele da se posvete razvoju ruralnog turizma i poljoprivrede.
Dragan Mandić iz sela Duži potvrdio je da su vlasnici imovine dobili rješenja o eksproprijaciji u korist privatne kompanije Alcazar Energy Partners, koja planira da gradi Vjetropark Bijela u šavničkoj opštini.
On je kazao da stanovnici Šavnika nijesu u načelu protiv energetskih projekata, ali da traže da se oni realizuju u skladu sa propisima i bez uništavanja njihove imovine.
„Trenutno se u Dužima otima zemlja. Lično sam dobio rješenje o eksproprijaciji zemlje za Vjetropark Bijela za 0,50 centi po metru kvadratnom. Na dvije javne rasprave nam je rečeno da to mora tako, ako nećemo da damo svoju zemlju, da će nam je država uzeti. Vodimo sudski postupak, podnijeli smo tužbe i protiv Vlade. U selu Duži su već dva dalekovoda, a ovaj treći koji hoće da stave ide cik-cak, da slučajno nešto od naše zemlje ne ostane nama. Mi smo satjerani u ćošak“, kazao je Mandić.
Prema njegovim riječima, mještani su uz potpise oko 60 građana podnijeli pisane prigovore, koji se najvećim dijelom odnose na izgradnju dalekovoda za potrebe Vjetroparka Bijela i drugih planiranih energetskih projekata.
Da je nacrt plana konfliktan i nepotpun smatra i Vesna Radojević iz Građanske inicijative „Spasimo Brezna“.
Ona je podsjetila da se u planu kao glavni razvojni pravci navode ekoturizam, poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane, što vidi kao jedinu razvojnu šansu za Šavnik.
„Šavnik ima čudesnu i netaknutu prirodu i ogromne nerazvijene potencijale u tom smislu. Međutim, istovremeno su u plan ucrtani brojni izvori obnovljive energije, solarne i vjetroelektrane, kao i akumulacije na predivnim šavničkim rijekama, koje nijesu nimalo bezazlene za prirodu, a koje ne donose direktne benefite lokalnom stanovništvu. Nema zapošljavanja, nema ekonomskog razvoja, nema benefita za ljude koji ovdje žive“, istakla je Radojević.
Ona je od planera zatražila pojašnjenje na osnovu kojih studija i analiza su u plan ucrtane lokacije za obnovljive izvore energije, te kakav će njihov uticaj biti na turizam, poljoprivredu i stočarstvo.
Radojević je upozorila i na zakonske izmjene koje su, kako tvrdi, usvojene kako bi investitorima bilo omogućeno lakše sprovođenje energetskih projekata, uključujući izmjene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i pravilnika Agencije za zaštitu životne sredine.
Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić poručio je da će se energetski objekti graditi samo po jasno utvrđenim pravilima i procedurama i da neće dozvoliti otimanje imovine stanovništva.
„U Šavniku nije mogla otimati ni Vlada Crne Gore, ni bilo ko drugi, pa neće ni Vlada Crne Gore. Ta priča ovdje ne može proći. Ovdje će se graditi po strogim standardima i propisima i imati ozbiljan monitoring, kako od lokalne uprave, tako i od stanovništva“, kazao je Jakić.
Član tima za izradu PUP-a Opštine Šavnik Saša Karajović rekao je da će svi prijedlozi i sugestije građana biti razmotreni, naglašavajući da je izrada dokumenta tek u početnoj fazi.
„Što se tiče našeg plana, mi smo prepoznali te zone koje su potencijalne, ali to je samo rezervacija prostora moguće namjene, a ne obavezujuća odredba“, kazao je Karajović.
Mještani Šavnika podsjetili su da su zajedno sa stanovnicima Brezana pokrenuli više pravnih postupaka protiv projekata za koje smatraju da ugrožavaju njihove interese.
Naveli su da je Ministarstvo ekologije poništilo saglasnost za Vjetropark Bijela koju je izdala Agencija za zaštitu životne sredine i predmet vratilo na ponovno odlučivanje.
Takođe su pokrenuti žalbeni postupci pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), uz tvrdnje da prilikom odobravanja kreditne podrške nijesu ispoštovani standardi zaštite prirode i procedure uključivanja javnosti.











