Centar za građansko obrazovanje (CGO) skreće pažnju javnosti na inoviranu Kontrolnu listu vladavine prava, koju je nedavno usvojila Venecijanska komisija Savjeta Evrope. Kako su naveli iz te nevladine organizacije, riječ je o ključnom referentnom alatu za procjenu vladavine prava u praksi u različitim pravnim sistemima.

Kontrolna lista, kako su pojasnili, služi kao autoritativni reper za institucije Evropske unije i Savjeta Evrope, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ali i organizacije civilnog društva, u praćenju i ocjenjivanju standarda vladavine prava.

“Dokument obuhvata osnovne principe vladavine prava, uključujući zakonitost i pravnu sigurnost, transparentno donošenje zakona, jasnoću i predvidivost propisa. Takođe, razmatra mehanizme zaštite od zloupotrebe vlasti, jednakost pred zakonom i zabranu diskriminacije, kao i djelotvoran pristup pravdi, uz naglasak na nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa. Ažurirana Kontrolna lista, koja se nadovezuje na verziju iz 2016. godine, zadržava osnovnu strukturu dokumenta uz niz značajnih novina. Poseban akcenat stavljen je na funkcionisanje sistema provjera i ravnoteža između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, a zatim i na ulogu ustavnih sudova i drugih nadzornih tijela u obezbjeđivanju odgovornosti, zaštiti osnovnih prava i očuvanju demokratskog upravljanja”, navodi se u saopštenju.

Iz CGO su ukazali da se najvažnija izmjena odnosi na jačanje uloge mehanizama provjere i ravnoteže vlasti i ustavne kontrole, koji su sada izdvojeni kao posebni standardi vladavine prava.

“Time se ističe njihov ključni značaj u sprječavanju koncentracije moći, zaštiti demokratije i suzbijanju regresije u oblasti vladavine prava, jer stabilne institucije i efikasni mehanizmi kontrole predstavljaju temelj svakog demokratskog društva”, dodali su.

Ocjenjuju da vladavina prava zahtijeva snažne i nezavisne mehanizme nadzora nad radom javnih organa i privatnih aktera sa javnim ovlašćenjima, uz fokus na zaštitu od zloupotrebe diskrecione moći i međusobnu saradnju grana vlasti. 

Podjela vlasti, osobito nezavisnost sudstva, kako ističu, osnovni je princip ustavne demokratije, dok su provjere i ravnoteže neophodna garancija rada demokratskih institucija.

“Sistem provjera i ravnoteža ne obuhvata isključivo institucionalne okvire, već i neinstitucionalne mehanizme, kroz snažan i zaštićen građanski prostor. Slobodni i pluralistički mediji, nezavisne akademske institucije i organizacije civilnog društva imaju presudnu ulogu u praćenju rada institucija i doprinosu kvalitetnom donošenju odluka. To podrazumijeva punu slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja, kako u fizičkom, tako i u digitalnom okruženju kako bi imali građansko društvo koje koristi sve svoje potencijale”, kazali su iz CGO.

Prema njihovim riječima, ažurirana Kontrolna lista naglašava nezavisnost i nepristrasnost sudstva, uz obavezu poštovanja i izvršavanja sudskih odluka, kao i potrebu da reforme pravosudnog sistema jačaju zaštitne mehanizme i sprječavaju neopravdano uplitanje zakonodavne ili izvršne vlasti u rad sudova.

Kako su dodali, učinkovita ustavna kontrola prepoznata prepoznata je kao stub demokratije i ravnoteže moći.

“Dokument naglašava potrebu normativnog jačanja uređenja nadležnosti, sastava i načina izbora sudija ustavnih sudova, njihovog statusa i trajanja mandata, kako bi se obezbijedila institucionalna stabilnost i nezavisnost rada. Ocjenjuje se da će se kontrola ustavnosti postići i kroz transparentan i meritokratski sistem izbora sudija, jasna pravila o nespojivosti funkcija, ali i uspostavljanje efikasnog mehanizma za sprječavanje blokada u izboru sudija Ustavnog suda i osiguranje kontinuiteta rada. Kao jedan od kamena spoticanja konstantovan je izbor sudija Ustavnog suda, naročito u zemljama u kojima se biraju većinom u Skupštini, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori. Stoga se navodi da se moraju naći rješenja koja sprječavaju institucionalne krize, a kao jedno i da sudije nastave svoj rad na istoj poziciji dok se ne imenuje njihov nasljednik/ica”, dodaju iz CGO.

Oni ističu da kontrolna lista uvodi detaljna mjerila o uticaju novih tehnologija, posebno vještačke inteligencije, na vladavinu prava, a istaknut je značaj zaštite ličnih podataka, transparentna i odgovorna upotreba AI sistema uz efikasne mehanizme nadzora za očuvanje ljudskih prava i demokratije.

“Ciljani i masovni nadzor mora biti zakonski uređen i ograničen principima nužnosti i proporcionalnosti, dok upotreba vještačke inteligencije od strane javnih organa mora biti transparentna, pouzdana i podložna nadzoru, uz obavezne procjene rizika i dostupna pravna sredstva zaštite za građane. U pravosuđu, primjena vještačke inteligencije može doprinositi efikasnosti rada, ali ali uz jasnu razliku između administrativne podrške i sudskog odlučivanja, koje mora ostati isključiva nadležnost sudija”, kaže se u saopštenju.

Kako su objasnili, dokument se bavi i pravilima postupanja u vanrednim situacijama.

“Naglašavajući da se i u kriznim okolnostima moraju poštovati načela nužnosti, proporcionalnosti, privremenosti i stalne parlamentarne i sudske kontrole, uz zabranu zloupotrebe vanrednih ovlašćenja radi očuvanja vlasti ili bilo koje vrste neopravdanog ograničavanja ljudskih prava”, dodaju iz CGO.

Oni ukazuju da se posebno ističe važnost pravne i građanske edukacije, slobodnih medija i aktivnog civilnog društva za održivo poštovanje vladavine prava.

“Kvalitetno obrazovanje pravnika, jačanje društvene svijesti i razvoj kritičkog mišljenja presudni su za izgradnju povjerenja u institucije i zaštitu ljudskih prava. Istaknuto je da su organizacije civilnog društva, između ostalih, te koje bi trebale da služe obučavanju javnosti o ovim stvarima, a građansko obrazovanje ono koje utiče na očuvanje vladavine prava i demokratije, jer su to principi koji žive kroz svakodnevnu praksu i angažman svih u društvu”, kazali su.

Kako su naglasili, ažurirana Kontrolna lista Venecijanske komisije potvrđuje da vladavina prava nije samo normativni okvir, već temelj stabilnog i pravednog društva, koji zahtijeva snažne institucije, nezavisne sudove i aktivno učešće građana u zaštiti demokratskih vrijednosti. 

“Njeni standardi predstavljaju važan orijentir i za Crnu Goru u procesu jačanja institucionalne stabilnosti, ustavne funkcionalnosti i evropskih integracija”, zaključuje se u saopštenju.