Koordinator za razvoj u CGO Miloš Knežević ističe da je posljednjih dana ova žena izložena besprizornom javnom sramoćenju, mizoginim napadima i targetiranju kroz zloupotrebu njenog prava na privatnost, što ne smije ostati bez brze i efikasne institucionalne reakcije.

“Jer kada sistem zakasni, digitalni linč se nastavlja i nakon što bura prođe, a žena ostaje ta koja nosi štetu, strah i stigmu. Dodatno, ovo šalje i zastrašujuću poruku društvu u kojem se preko noći postaje nezaštićena žrtva. CGO ukazuje da javni prostor ne smije postati mjesto na kojem se intima koristi kao sredstvo napada, ucjene ili disciplinovanja”, navodi on.

Niko, naglašava, nema pravo da tuđu privatnost pretvara u javni spektakl.

“Javna radoznalost, senzacionalizam i „moralni” uzusi ne mogu biti izgovor za ponižavanje i nasilje”, dodaje.

Podsjeća da crnogorski pravni okvir prepoznaje krivičnu odgovornost za objavljivanje ili dijeljenje materijala sa seksualno eksplicitnim sadržajem bez pristanka, kao i za prijetnje takvim postupanjem, uz strože sankcije kada se to čini putem informaciono-komunikacionih tehnologija ili kada sadržaj postane dostupan većem broju lica.

“To znači da se odgovornost ne može svesti samo na prvog učinioca, već je lanac širenja i distribucije dio istog problema i mora biti obuhvaćen reakcijom institucija. CGO poziva ODT i Upravu policije da postupe bez odlaganja, neselektivno i po službenoj dužnosti, kako bi se identifikovali izvor i lanac distribucije spornih sadržaja, te obezbijedilo sankcionisanje svih koji učestvuju u njihovom objavljivanju i širenju, u skladu sa Krivičnim zakonikom, talnije članom 175a”, poručuje on.

CGO naglašava da posebnu odgovornost imaju online mediji i društvene mreže portala, gdje moderacija komentara nije tehničko pitanje, već dio zaštite dostojanstva i bezbjednosti u digitalnom prostoru, naročito kada se radi o sadržajima koji proizvode sekundarnu viktimizaciju.

“Ovakvi slučajevi imaju opasne šire posljedice. Kada se nasilje normalizuje, a institucije reaguju sporo ili neadekvatno, šalje se poruka da će žene koje prijavljuju nasilje, pritiske ili nepravilnosti biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji bez djelotvorne zaštite, a posljedično to sužava i prostor za bezbjedno učešće žena u javnom životu. Zato ovaj slučaj predstavlja još jedan test vladavine prava: da li institucije štite pravo na privatnost i dostojanstvo i sankcionišu digitalno nasilje ili podstiču nekažnjivost krivičnih djela”, zaključuje Knežević.