Naime, kako su kazali, CGO je 12. novembra 2024. godine podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu ukupno 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, suprotno odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Krivična prijava zasnovana je na Izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koja je dala negativno mišljenje na usklađenost ovih isplata sa zakonom. Nalazi DRI nedvosmisleno ukazuju na postojanje elemenata zloupotrebe službenog položaja i značajnu štetu nanešenu Budžetu Crne Gore.
“Sredstva su vjerskim školama isplaćivana na osnovu ugovora i aneksa ugovora, u skladu sa zaključcima Vlade. Međutim, ni zaključci Vlade, niti ugovori i njihovi aneksi ne mogu biti pravno valjani ukoliko nijesu u skladu sa zakonom, što je u ovom slučaju evidentno prekršeno. Član 138 Opšteg zakona o obrazovanju jasno propisuje kriterijume za odobravanje sredstava, uključujući ekonomsku cijenu koštanja obrazovanja, broj učenika, koeficijenta programske grupe i druge mjerljive parametre. DRI je konstatovala da Ministarstvo nije dostavilo metodologiju za izračunavanje ovih troškova, čime je onemogućena transparentna i zakonita raspodjela budžetskih sredstava, kao i uspostavljanje mehanizama koji sprječavaju koruptivno djelovanje javnih funkcionera. To ukazuje da su predstavnici Ministarstva svoj posao radili neodgovorno i nanijeli štetu državnom budžetu, pa je bilo neophodno da SDT svojim istražnim radnjama ustanovi odgovornost lica koja su odlučivala o ovakvim raspodjelama”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava.
Međutim, kako su naveli, specijalni tužilac Miroslav Turković je donio rješenje o odbacivanju krivične prijave, bez navođenja obrazloženja razloga za takvu odluku. Time je izostala i minimalna transparentnost koja se očekuje u predmetima od izuzetnog javnog interesa.
“Da se ovom predmetu pristupilo površno može ukazati i činjenica da se u rješenju pominje i krivična prijava Crnogorskog helsinškog komiteta (CHO), bez ikakvog pojašnjenja njihove navodne povezanosti sa prijavom CGO-a. Predstavnik te organizacije javno je saopštio da krivičnu prijavu SDT-u nije podnosio. Ovakva nepreciznost ukazuje i na izostanak dužne pažnje tužioca u postupanja u ovom predmetu”, kažu iz CGO.
Prema njihovim riječima, rješenje SDT-a ne precizira ni predmet krivične prijave, što je problematično imajući u vidu da je CGO SDT-u podnosio više prijava. Takva neodređenost onemogućava djelotvorno korišćenje pravnih sredstava. Tome se pridružuju i činjenične greške, uključujući netačno navođenje datuma dopune prijave, tj. dan koji u tom trenutku (a ni sada) još nije došao (28.12.2025. godine). Ukoliko nije u pitanju vremenska mašina, riječ je o još jednom izrazu nepažnje u postupanju.
“Sve ovo ukazuje na ukupan nedostatak posvećenosti predmetu koji se odnosi na nezakonito raspolaganje višemilionskim iznosima iz državnog budžeta kada su u pitanju određeni subjekti u društvu. Izostanak obrazloženja, nepreciznosti i kontradikcije u rješenju, kao i selektivni pristup u poređenju sa drugim predmetima znatno manjeg finansijskog obima, otvaraju pitanje postojanja zaštićenog statusa određenih struktura pred SDT-om. Ostaje upitno i na osnovu kojih kriterijuma Tužilaštvo određuje prioritete u postupanju i čiji se interesi ovakvim pristupom zapravo štite – jer je evidentno da to nije javni interes”, dodaje se u saopštenju.
Stoga je, kako su kazali, CGO uputio pritužbu Tužilačkom savjetu zbog ovakvog postupanja tužioca Turkovića tražeći da Tužilački savjet, shodno nadležnostima, izvrši uvid u postupanje tužioca i iskaže svoj stav. Nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima predstavlja ozbiljnu društvenu opasnost i zahtijeva punu pažnju i profesionalan odgovor nadležnih organa.
“CGO očekuje da tužilaštvo postupa dosljedno, transparentno i neselektivno, uz temeljno obrazložene odluke. Samo takvim postupanjem može se osnažiti povjerenje javnosti i obezbijediti da tužilaštvo ispuni svoju ulogu zaštite javnog interesa i vladavine prava”, zaključili su.
