“Prilikom određivanja broja vatrogasaca, uzet je evropski prosjek od jednog vatrogasca na hiljadu stanovnika, ali se namjerno zaboravlja činjenica da se taj broj odnosi samo na urbano spasavanje. U slučaju požara na otvorenom, odnosno zaštite šumskog bogatstva, taj broj bi morao biti mnogo veći, po nama minimum dva puta, jer su prethodne sezone pokazale da kod istovremenih aktivnih požara na više lokacija ovaj broj nije dovoljan da adekvatno odgovori izazovu u dužem vremenskom periodu. Ako vam saopštim podatak da u Crnoj Gori oko 0,21 odsto svih zaposlenih čine vatrogasci, a da zemlje sa juga Evrope, koje imaju slične ili iste probleme sa požarima, zapošljavaju preko 0,40 odsto vatrogasaca od ukupnog broja zaposlenih, vidimo da postoji potreba za povećanjem broja profesionalnih vatrogasaca”, istakao je Tripković.
Prema njegovim riječima, vatrogasci sa materijalne strane nijesu puno motivisani za kvalitetno obavljanje tog visokorizičnig posla.
” Vatrogasac u Crnoj Gori, sa početnom platom od 670 eura, sa svim ostalim dodacima dogura nekako do 900 eura (noćnog i prekovremenog rada, dodatka za opasnost i pripravnost). U narednom periodu svi vatrogasci očekuju da će političari, koji i ovakve dane, kada se borimo sa požarima, koriste za svoju promociju, iskoristiti svoj uticaj i pokrenuti pitanje materijalnog poboljšanja statusa, uslova rada, dogovora oko stambenih pitanja i konačnog rješavanja nagomilanih problema u čitavom profesionalnom vatrogasnom sistemu2, naglašava Tripković.
Poručuje da je ulaganje u opremu ključno za obavljanje njihovog posla.
“Ulaganje mora biti kontinuirano, plansko i organizovano tako da finansiranje ne pada samo na teret lokalnih samouprava, jer su dosadašnja iskustva, od vremena obnove samostalnosti Crne Gore, pokazala puno manjkavosti i problema sa nabavkom opreme. Treba napisati zakone, napraviti planove, donijeti pravilnike i cjelokupan sistem urediti na puno efikasniji i profesionalniji način. Najbolji način za rješavanje svih gore pomenutih pitanja jeste da profesionalci i nosioci zakodavne vlasti sjednu za sto, gdje bi se u tim razgovorima donijela i sprovela rješenja za bolje funkcionisanje, finansiranje i davanje adekvatnog odgovora na sve postavljene zadatke koje vatrogasci-spasioci moraju da rješavaju u svom svakodnevnom poslu”, smatra Tripković.
Isključiti političare, uključiti profesionalce
Možda i najvažniji korak koji se mora preduzeti jeste da se iz sistema zaštite i spašavanja, kojem i pripadaju vatrogasci, budu isključeni političari i da se odgovornost prebaci na profesionalce, koji će svojim znanjem umjeti da doprinesu povećanju funkcionalnosti cjelokupnog sistema, ističe Tripković.
