Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ćulafić je naglasio da se sastanak održava u godini u kojoj Crna Gora predsjedava Berlinskim procesom.

„I zato današnji razgovor ima posebnu političku i regionalnu težinu: od nas se očekuje da sagledamo rezultate, prepoznamo ono što usporava tranziciju i damo jasan pravac narednoj fazi sprovođenja Zelene agende”, rekao je Ćulafić.

Istakao je da nije slučajno što se sastaju upravo na Žabljaku.

„Prije 35 godina, 20. septembra 1991. godine, na ovom mjestu usvojena je Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori. Tada je postavljena ideja da odnos prema prirodi mora biti dio državne odgovornosti, a ne samo pitanje pojedinačnih projekata ili sektorskih politika. Danas se toj istoj odgovornosti vraćamo u novom, evropskom i regionalnom okviru – kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan”, dodao je Ćulafić.

Napomenuo je da je Zelena agenda okvir za duboku transformaciju naših ekonomija i društava, usklađenu sa evropskim zelenim ciljevima.

„Revidirani Akcioni plan Zelene agende za period 2025–2030 dodatno je pomjerio fokus sa opštih opredjeljenja na rezultate: na jasnije rokove, mjerljive pokazatelje, odgovornost za sprovođenje i snažniju vezu sa evropskim pravnim tekovinama. To je važna promjena. Region više nema luksuz da zelenu tranziciju posmatra kao zbir dobrih namjera. Naša obaveza je da političke dogovore pretvaramo u propise koji se primjenjuju, projekte koji se završavaju, investicije koje mijenjaju infrastrukturu i rezultate koje građani mogu da vide i osjete”, rekao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, upravo zato je Treći ministarski sastanak važan.

„Pred nama nije samo pregled onoga što je urađeno od ministarskog sastanka u Dubrovniku. Pred nama su konkretne odluke i regionalni rezultati: Ministarska deklaracija o Zelenoj agendi za 2026. godinu, Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama za Zapadni Balkan, Strateški plan biodiverziteta do 2030. godine i Plan obnove šumskih predjela, kao i regionalne mjere u oblasti jednokratne plastike i proširene odgovornosti proizvođača. To su instrumenti kroz koje se Zelena agenda spušta sa nivoa političkog opredjeljenja na nivo konkretne javne politike”, kazao je ministar.

Takođe je rekao da je neophodno i otvoreno priznati ono što izvještaji o sprovođenju pokazuju, a to je da napredak postoji, ali nije ujednačen, da dio mjera kasni, a energetska sigurnost, klimatski rizici i pritisci na životnu sredinu i dalje ostaju ozbiljni izazovi.

„Upravo zato nam nije potreban još jedan ciklus deklarativne podrške. Potrebna nam je disciplina sprovođenja, jasni prioriteti, realni rokovi, bolje koordinisane institucije i spremni projekti koji mogu da povuku raspoloživa evropska i međunarodna sredstva”, poručio je Ćualfić.

Istakao je da je za Crnu Goru, kao državu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Zelena agenda neposredno povezana sa evropskom integracijom.

„Ona nas vodi ka istom regulatornom, investicionom i razvojnom prostoru kojem težimo kroz proces pristupanja. Zbog toga ekologija više ne može biti posmatrana kao izdvojena tema. Ona je istovremeno pitanje energetike, saobraćaja, industrije, poljoprivrede, turizma, prostornog razvoja, javnih finansija i kvaliteta institucija. U tom smislu, zelena tranzicija je i test naše sposobnosti da evropske standarde pretvorimo u funkcionalan sistem”, ocijenio je ministar.

Poručuje da Crna Gora, kao predsjedavajuća Berlinskim procesom 2026. godine, želi da doprinese tome da Zelena agenda ostane visoko na regionalnoj političkoj agendi i da današnji zaključci dobiju jasan nastavak u okviru Berlinskog procesa.

„Naš interes je konkretan: da se regionalni dogovori ne završavaju usvajanjem dokumenta, već da budu praćeni rokovima, odgovornostima i vidljivim napretkom. Politička vrijednost ovog procesa mjeriće se upravo sposobnošću da zajedničke odluke pretvorimo u promjene na terenu”, zaključio je Ćulafić.