Pravilnik je 9. septembra potpisao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, a u preambuli se navodi da je donijet „uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera“. Objavljen je u „Službenom listu Crne Gore“ 16. septembra, a na snagu je stupio 24. septembra. Sezona za srndaća traje od 1. maja do 31. avgusta, a za srnu i lane od 1. oktobra do 31. decembra. Lovni dani su subota, nedjelja, dani državnih praznika i dani praznika, a za potrebe komercijalnog lova korisnik lovišta može odrediti i druge dane u sedmici.

Ne samo srna…

Pravilnikom je za jelena običnog, jelena lopatara, divokozu i muflona propisana lovna sezona za „sve kategorije“, od 1. oktobra do 31. decembra. Divlja svinja može se loviti od 1. oktobra do 31. januara, vuk od 1. oktobra do kraja februara, a lov na mrkog medvjeda i divlju mačku vezan je za planove gazdovanja tim vrstama. Posebne sezone, uglavnom duže, propisane su za objekte za kontrolisano gajenje divljači.

Danom stupanja na snagu novog pravilnika prestaje da važi dotadašnji Pravilnik o lovnim sezonama iz 2009. godine, mijenjan 2009. i 2010. godine.

Zakonom o divljači i lovstvu iz 2008. godine srna i njeno lane bili su izričito zaštićeni trajnom zabranom lova, u članu 36. Zato je raniji pravilnik propisivao sezonu samo za srndaća, od 1. juna do 31. jula. Redovna lovna sezona za ženku i mladunče nije postojala.

Izmjenama zakona objavljenim 27. maja 2025. godine član 36 izbrisan je u cjelosti. Novim članom 35 propisano je da se divljač može loviti samo tokom utvrđene lovne sezone, a da se vrste za koje sezona nije određena štite zabranom lova. Sezone određuje Ministarstvo poljoprivrede, uz saglasnost organa nadležnog zavzaštitu prirode, prema biološkim svojstvima vrsta i ekološkim uslovima u kojima žive.

To ne znači da je dozvoljen nekontrolisan odstrijel. On mora biti predviđen lovnom osnovom i godišnjim lovnim planom, u okviru utvrđenih kvota. Zakon i dalje zabranjuje lov prije donošenja lovne osnove i godišnjeg plana, kao i lov u periodu visoke gravidnosti i dok ženke vode mlade. Otvoreno je pitanje kako će se u praksi utvrđivati da li srna tokom novootvorene sezone još vodi lane i kako će lovna inspekcija to kontrolisati.

Prema Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora za period 2021-2024, koji je Vlada objavila u junu, u lovištima je tokom 2024. evidentirano 8.859 jedinki srneće divljači. Godinu ranije bilo ih je 8.813, 2022. godine 7.833, a 2021. godine 7.927. Riječ je o ukupnoj brojnosti vrste, a ne o broju odraslih ženki.

Isti izvještaj konstatuje da podatke za katastar lovišta dostavljaju sami korisnici lovišta i da pojedine vrste više godina imaju potpuno istu brojnost ili isti broj odstrijeljenih jedinki. Zaključak je da lovna statistika nije na nivou koji omogućava pouzdanu ocjenu pritiska lova na populacije divljači. Važeća metodologija za utvrđivanje brojnog stanja navodi da stvarno stanje nije moguće ustanoviti sa apsolutnom tačnošću i dozvoljava grešku do plus-minus 20 odsto.

Problem nije nov. Program razvoja lovstva za period 2014-2024. procjenjivao je da u Crnoj Gori ima 5.302 jedinke srneće divljači, dok je 11.000 predstavljalo procijenjeni kapacitet staništa, a ne stvarno stanje. Strateška procjena uticaja tog programa upozoravala je da ista jedinka, zbog kretanja između lovišta, može biti evidentirana više puta. Ukazala je i na mogući sukob interesa: od brojnosti koju prijave korisnici lovišta zavisi visina kvote za odstrijel. Eksterna kontrola tih podataka nije uspostavljena.

Zvanični broj od 8.859 jedinki zato nije rezultat nezavisnog naučnog popisa. To je administrativna procjena nastala sabiranjem podataka iz lovišta.

Lov na ženke i mladunčad srneće divljači dozvoljen je i u pojedinim evropskim državama, među kojima su Hrvatska i Njemačka, ali uz odstrijel ograničen planovima zasnovanim na praćenju populacije. Srna se nalazi u Dodatku III Bernske konvencije, koji ne zabranjuje lov, ali obavezuje države da njeno iskorišćavanje regulišu tako da populacije ne budu dovedene u opasnost.

„Ne možemo upravljati onim što ne znamo“

“Apsolutno je sumanuto da u državi koja, pored legalnog lova, ima problem sa krivolovom dozvoljavamo dodatni izlov zaštićenih vrsta, a posebno ženki i njihovih mladunaca”, kazao je za Pobjedu ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nema kvalitetan, naučno utemeljen popis divljači koji bi radili biolozi i istraživačke institucije.

“Ženke su ključne za održavanje populacije i njenu reprodukciju. Ako sistematski odstranjujemo ženke i mladunce, ne možemo očekivati da će se populacije dugoročno održati. Ne možemo upravljati populacijama divljih životinja ako zapravo ne znamo koliko jedinki imamo” , rekao je Dragićević.

On smatra da je potrebno uvesti višegodišnji moratorijum na lov određenih vrsta i sprovesti nezavisna, naučno zasnovana istraživanja.

“Neko će reći da se slične mjere primjenjuju u pojedinim državama Evropske unije. Ali nije moguće Crnu Goru, koja se i dalje suočava sa ogromnim problemom krivolova i slabom kontrolom lova, porediti sa Njemačkom, Francuskom i Italijom i jednostavno prepisivati njihove modele. Posebno zabrinjava činjenica da je Ministarstvo ekologije dalo pozitivno mišljenje uprkos negativnom mišljenju Agencije za zaštitu životne sredine”, kazao je Dragićević.

Najavio je da će sa kolegama aktivistima u narednim sedmicama sprovesti niz aktivnosti kako bi odluka bila povučena.

Ornitolog Darko Saveljić napisao je na Facebooku da je Agencija za zaštitu životne sredine prije tri godine pripremila stručne preporuke za usklađivanje liste lovnih vrsta i lovnih sezona sa evropskim direktivama.

“Preporuke su dostavljene Ministarstvu ekologije, s očekivanjem da ih ono zastupa pred Ministarstvom poljoprivrede. I onda, poslije tri godine, iz medija saznajemo da je Ministarstvo ekologije dalo saglasnost. Vrste za koje je struka tražila da više ne budu lovne, ostale su lovne”, naveo je Saveljić.

Ministar Ćulafić je sinoć u reagovanju dostavljenom medijima naveo da lov na srnu nije dozvolio on, već zakon koji je predložilo Ministarstvo poljoprivrede, a izglasala Skupština. Kako je napisao, nije tačno ni da je on donio pravilnik, već Ministarstvo poljoprivrede, na koji je saglasnost dalo Ministarstvo ekologije, „lišeno pravnog uporišta da zabrani lov srne“. Dodao je da je, budući da je zakonom „dozvoljen lov svega što je bilo zabranjeno“, ministarstvo bilo prinuđeno da postupa po instrukcijama Evropske komisije. O kojim je instrukcijama riječ, nije precizirao.

Zakon, međutim, propisuje da se vrste za koje sezona nije utvrđena štite zabranom lova, a da se sezona određuje uz saglasnost resora nadležnog za zaštitu prirode.

Ćulafić je kritike pripisao manipulacijama „neostvarenih pojedinaca željnih reklame i cirkusa“ i naveo da i njegova porodica dobija prijetnje, zbog čega je, kako je rekao, vrijeme da „i sudovi i tužilaštvo nešto na tom polju porade“. Kao dokaz posvećenosti zaštiti prirode naveo je novi Zakon o zaštiti prirode, kojim je, prema njegovim riječima, izbrisana odredba o potrebnoj saglasnosti Ministarstva poljoprivrede za takav pravilnik, kao i svoj predlog da mreža Natura 2000 obuhvati polovinu kopnene teritorije Crne Gore.

Pravilnik ne određuje kvote za odstrijel. Pobjeda je juče pitala Ministarstvo ekologije na osnovu kojeg stručnog mišljenja je dalo saglasnost. Iz službe za odnose s javnošću redakciji je rečeno da izjavu savjetnika ministra pogleda u dnevniku TV Vijesti, uz obrazloženje da su [doslovne riječi]. Ministrovo reagovanje redakcija je potom dobilo mejlom, kao i ostali mediji. Na pitanje o stručnom mišljenju u njemu nema odgovora.

Pravilnik ne određuje kvote za odstrijel. Pobjeda je juče pitala Ministarstvo ekologije na osnovu kojeg stručnog mišljenja je dalo saglasnost. Iz službe za odnose s javnošću upućeni smo na izjavu savjetnika ministra da pogledamo TV Vijesti, jer su „oni prvi postavili pitanja“, pa je redakciji Pobjede rečeno da isprati dnevnik te medijske kuće.