“Snimak na kojem grupa maloljetnika ismijava, vrijeđa i uznemirava turistkinju zbog njenog pretpostavljenog porijekla otvara pitanje: kako smo došli do toga da mladi različitost doživljavaju kao povod za ponižavanje, a rasističko ponašanje kao zabavu? Rasizam nije dječiji nestašluk, niti ga godine učinilaca mogu učiniti manje opasnim. Mladi ne razvijaju stavove u društvenom vakuumu. Odrastaju u okruženju u kojem se nacionalizam, ksenofobija, govor mržnje i omalovažavanje različitosti prečesto relativizuju, opravdavaju ili predstavljaju kao bezazlena šala”, ukazao je Knežević.
Prema njegovim riječima, takve poruke dolaze iz porodice i neposrednog okruženja, preko društvenih mreža i medija, do javnog prostora u kojem i nosioci najodgovornijih funkcija nerijetko koriste podjele i predrasude za političke ciljeve.
Smatra da se ne može očekivati da mladi poštuju različitosti ako odrasli, uključujući one koji bi trebalo da budu društveni uzori, svakodnevno demonstriraju suprotno.
Ukazuje da posebno zabrinjava što se incident dogodio u opštini Kotor, koja vjekovima baštini susrete različitih kultura i jednoj od najprepoznatljivijih turističkih destinacija Crne Gore.
“Ipak, otvorenost prema svijetu ne mjeri se brojem turista koje ugostimo, već odnosom prema ljudima koji se od nas razlikuju. Zato problem nije samo kakvu će sliku o Crnoj Gori ponijeti jedna turistkinja, već kakvo društvo gradimo za one koji u njemu odrastaju”,kazao je.
Knežević smatra da ovaj događaj otvara i pitanje odgovornosti obrazovnog sistema.
“Koliko škole zaista doprinose razvoju empatije, kritičkog mišljenja, interkulturalnog razumijevanja i poštovanja ljudskih prava? Da li mladi o diskriminaciji, rasizmu i govoru mržnje uče tako da razumiju njihove posljedice ili se ti sadržaji svode na formalno ispunjavanje nastavnih programa? Ako iz obrazovnog sistema izlaze bez svijesti da je ponižavanje druge osobe zbog njenog porijekla neprihvatljivo, moramo preispitati ne samo ono čemu ih učimo, već i ono što propuštamo da ih naučimo”, ukazuje.
Knežević podsjeća da CGO godinama upozorava na posljedice marginalizacije građanskog obrazovanja u crnogorskim školama i zagovara njegovo sistemsko jačanje.
Prema njegovim riječima, građansko obrazovanje ne smije biti privilegija učenika koji ga odaberu, već sastavni dio obrazovanja svakog djeteta.
“Znanja o ljudskim pravima, ravnopravnosti, toleranciji, odgovornosti i demokratskim vrijednostima nijesu sporedna, već ključna za razvoj generacija sposobnih da prepoznaju i odbace diskriminaciju. Ona se ne mogu nadomjestiti povremenim radionicama, jednokratnim kampanjama ili samo pozivanjem na multikulturalnost”, navodi.
CGO poziva Upravu policije da ispita okolnosti događaja i utvrdi postoji li osnov za dalje postupanje, uz puno poštovanje prava i zaštitu identiteta maloljetnika. Poručuju da istovremeno, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mora prepoznati ovaj incident kao dodatni razlog za sistemsko jačanje građanskog obrazovanja i konkretnije mjere prevencije diskriminacije, rasizma i govora mržnje u školama.
“Odgovornost se ne može prepustiti samo nastavnicima i stručnim službama, već zahtijeva jasnu institucionalnu politiku, odgovarajuće nastavne sadržaje i kontinuiran rad sa djecom, roditeljima i nastavnim kadrom. Turistkinja koja je doživjela uznemiravanje poručila je Crnoj Gori da mora bolje. Tu poruku treba shvatiti kao poziv da se suočimo sa sopstvenim predrasudama, umjesto da ih relativizujemo ili prikrivamo pričama o tradicionalnoj gostoljubivosti. Jer, rasizam ne počinje kada ga neko snimi kamerom. Počinje mnogo ranije – tamo gdje se predrasude uče, mržnja opravdava, a različitost predstavlja kao prijetnja”, podvlači Knežević.
