On je podsjetio da je 2017. godine, uvođenjem modela 3+2+3, Crna Gora ušla u period ozbiljnih izazova.

“Tadašnji sistem, iako predstavljen kao evropski i moderan, stvorio je disparitet između diploma i realnih potreba tržišta rada. Mladi sa trogodišnjim diplomama bili su nedovoljno kvalifikovani, dok su magistri bivali prekvalifikovani za početne pozicije. Tako je Crna Gora postala „društvo mastera” gdje su studenti nastavak školovanja birali iz nužde, a ne iz akademske ambicije”, dodao je.

Kako je kazao, novi zakon donosi ravnotežu, fleksibilnost i stvarnu orijentaciju ka kvalitetu usklađujući ga sa evropskim standardima.

“Veća adaptabilnost zakona doprinosi pluralitetu modela studija – osnovne od 180 ECTS, postdiplomske jednogodišnje ili dvogodišnje (60 ili 120 ECTS), doktorske od tri godine (180 ECTS), kao i integrisane programe od 300 ili 360 ECTS. Studenti zatečeni u starom sistemu dobijaju pravično rješenje – mogućnost dobijanja diplome od 240 ECTS nakon prve godine master studija što im otvara vrata tržišta rada i povećava konkurentnost”, istakao je Koprivica.

Rekao je da je posebno značajan i program stipendiranja studenata koji se upisuju na univerzitete među 200 najboljih na svijetu prema Šangajskoj listi.

“Time država jasno pokazuje da prepoznaje i nagrađuje izvrsnost, ali i da želi da zadrži svoje najtalentovanije mlade ljude koji će svoje znanje, kao instrument intelektualne i društvene snage, vraćati domovini. Podrška Pokreta Evropa sad dokazuje da razumije stvarne potrebe mladih i studenata u Crnoj Gori, jer je on nastao u saradnji sa njima – kroz dijalog, a ne kroz kabinetske odluke. Obrazovanje može i mora ostati najbitniji resurs države, a njegova primjena trajni standard odgovornosti, meritokratije i intelektualne angažovanosti”, poručio je Koprivica.