"novca nema za školske obroke, a ima za reprezentacije i službene ručkove funkcionera"

Medojević: Iza procenata o siromaštvu su djeca koja nemaju novca za užinu, ekskurziju, sport…

Evropska budućnost počinje boljim djetinjstvom, ali za svako dijete, a ne samo za one koja imaju sreću da odrastaju u porodicama koje mogu da im obezbijede dostojanstven život. Međunarodni dan djeteta, 20. novembar, Crna Gora dočekuje sa zabrinjavajućim zvaničnim podacima: 26,2 odsto djece živi u riziku od siromaštva, dok je čak 35 odsto djece mlađe od 18 godina u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, saopštila je danas predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.
Medojević, foto: Adria

“Iza ovih procenata nijesu samo statistički pokazatelji. Iza njih su djeca koja u školu dolaze gladna, koja nemaju novca za užinu, knjige, školski pribor, ekskurzije, sport, dodatnu nastavu ili druženja sa vršnjacima. To su djeca čije se mogućnosti za obrazovanje, razvoj i srećno djetinjstvo ograničavaju samo zato što su rođena u porodicama koje nemaju dovoljno novca”, dodala je.

Najteže su pogođena djeca iz romske i egipćanske zajednice, djeca sa smetnjama u razvoju, kao i djeca iz višečlanih i jednoroditeljskih porodica.

“Posebno zabrinjava položaj djece na sjeveru Crne Gore, gdje je rizik od siromaštva znatno izraženiji nego u centralnom i primorskom regionu”, naglasila je Medojević.

Svjetski dan djeteta ustanovile su Ujedinjene nacije, a obilježava se 20. novembra, na dan usvajanja Deklaracije o pravima djeteta 1959. godine i Konvencije o pravima djeteta 1989. godine.

“Ovaj datum treba da bude mnogo više od simboličnog podsjećanja na dječja prava. On je prilika da se zapitamo koliko država zaista čini da ta prava budu dostupna svakom djetetu”, istakla je Medojević.

Kako je kazala, Banka hrane Crne Gore smatra da se odnos države prema djeci najbolje vidi u budžetu, a ne u svečanim govorima i deklarativnim obećanjima.

“Crna Gora još nema sistem besplatnih školskih obroka koji bi svakom djetetu iz porodice u riziku od siromaštva obezbijedio zdrav i redovan obrok. Istovremeno, novca ima za reprezentacije, službene ručkove i druge troškove funkcionera. Ima ga i za besplatnu ishranu zatvorenika, što samo po sebi ne treba dovoditi u pitanje, ali otvara opravdano pitanje: zašto država ne pokazuje istu odlučnost kada je riječ o osnovnim potrebama djece”, dodala je.

Još, naglasila je, nemamo dječji dodatak koji uvažava stvarne potrebe djeteta, njegov uzrast i materijalni položaj porodice.

“Ne postoji ni sveobuhvatan sistem koji bi djeci iz siromašnih porodica garantovao besplatno obrazovanje do sticanja prvog zvanja, uključujući sve troškove koji prate školovanje. Djeca iz porodica sa niskim primanjima često nemaju mogućnost da pohađaju dodatne časove jezika, dopunsku nastavu iz predmeta koji im teže idu, sportske i kulturne aktivnosti. Za njih su školski izleti, ekskurzije, polumaturske i maturske večeri nerijetko nedostižan luksuz, a ne uobičajeni dio odrastanja”, ukazala je Medojević.

Siromaštvo djeteta nije samo nedostatak novca za hranu i odjeću, rekla je.

“Ono znači i uskraćivanje prilika, iskustava, znanja, druženja i osjećaja pripadnosti. Dijete koje ne može da učestvuje u aktivnostima svojih vršnjaka često ne osjeća samo materijalnu oskudicu, već i stid, isključenost i nejednakost”, dodala je.

Evropska garancija za djecu, ocijenila je, predstavlja priliku da Crna Gora konačno uspostavi drugačiji odnos prema dječjem siromaštvu.

“Ovaj evropski mehanizam usmjeren je na to da djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imaju djelotvoran pristup besplatnom ranom i predškolskom vaspitanju i obrazovanju, obrazovanju, zdravoj ishrani i zdravstvenoj zaštiti. Njegovu primjenu u državama članicama podržava i Evropski socijalni fond plus”, naglasila je.

Kazala je da se nadaju se da će Crna Gora, ako nije do sada pokazala dovoljno političke volje da ove standarde uvede ranije, barem u procesu pristupanja Evropskoj uniji ozbiljno shvatiti obavezu zaštite djece.

“Evropske integracije ne smiju se svesti na usvajanje zakona i ispunjavanje administrativnih kriterijuma. Njihova prava vrijednost mora se vidjeti u životu građana, posebno onih najmlađih i najranjivijih. Siromaštvo i socijalna isključenost djece ne mjere se samo prihodima domaćinstva. Oni obuhvataju i ozbiljna materijalna i socijalna uskraćivanja, kao i život u porodicama u kojima odrasli rade veoma malo ili uopšte ne rade. Zato rješenja ne mogu biti parcijalna. Potrebna je koordinisana podrška porodici, obrazovnom sistemu, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti”, konstatovala je Medojević.

Nije, ukazala je, dovoljno ni samo povećavati izdvajanja za djecu.

“Važno je da ta ulaganja daju rezultate tj.da li porodice dobijaju adekvatnu podršku, da li djeca imaju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, zdravu ishranu i pristup uslugama koje su im potrebne. Svaki euro uložen u dijete ulaganje je u njegovo zdravlje, znanje, samostalnost i budućnost cijelog društva”, istakla je Medojević.

Naglasila je da Crna Gora sada priprema budžet za 2027. godinu i Nacionalni akcioni plan za Evropsku garanciju za djecu.

“Banka hrane Crne Gore očekuje da ovo bude prilika za stvarnu promjenu, a ne još jedan dokument koji će ostati na papiru. Tražimo da se ulaganja planiraju prema stvarnim potrebama djece, da imaju obezbijeđeno održivo finansiranje i da se redovno prati njihov učinak. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci koja žive u siromaštvu, djeci sa smetnjama u razvoju, djeci iz romske i egipćanske zajednice, jednoroditeljskih i višečlanih porodica, kao i djeci iz manje razvijenih opština”, poručila je.

Kako je kazala, Banka hrane Crne Gore zagovara konkretne mjere, a to su:

  • Besplatni i nutritivno kvalitetni školski obroci, bez stigmatizacije djece i izdvajanja onih koja su siromašna.
  • Dječji dodatak prilagođen uzrastu djeteta i materijalnom položaju porodice.
  • Besplatno obrazovanje koje obuhvata sve neophodne troškove do sticanja prvog zvanja.
  • Besplatna dopunsku nastavu, učenje jezika, sportske i kulturne aktivnosti za djecu iz porodica u riziku od siromaštva.
  • Besplatni školski izleti, ekskurzije i učešće u svim aktivnostima koje su dio obrazovanja i odrastanja.
  • Dostupnu zdravstvena, razvojna i socijalna podrška svakom djetetu kojem je potrebna.

“Država koja ne obezbjeđuje jednake početne šanse djeci ne može govoriti o jednakosti, socijalnoj pravdi i evropskim vrijednostima. Ne smijemo prihvatiti da mjesto rođenja, prihod roditelja ili socijalni status porodice određuju koliko će jedno dijete naučiti, koliko će biti zdravo i kakvu će budućnost imati”, poručila je Medojević.

Djeca, naglasila je, nijesu trošak budžeta.

“Ona su najvažnije ulaganje države. Njihovo siromaštvo nije njihova odgovornost, već obaveza institucija da obezbijede uslove za dostojanstveno odrastanje. Banka hrane Crne Gore saglasna je sa porukom UNICEF-a u Crnoj Gori: “Evropska budućnost Crne Gore počinje boljim djetinjstvom.” Dodajemo, boljim djetinjstvom za svako dijete, bez izuzetka. Jer prava djece ne smiju zavisiti od dubine novčanika njihovih roditelja”, zaključila je Medojević.

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
nastavljeno saslušanje bivšeg predsjednika Odbora direktora nekadašnje državne kompanije

AFERA Telekom – Martinović: Skrinšot s portala dali kao ključni dokaz protiv Obradovića; Ćirović: Autentičnost će utvrditi vještak

"Zaštitnica za imovinsko-pravne odnose taj mejl nije dostavila u izvornom elektronskom obliku, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme",...
13:45
usvojena žalba specijalnog državnog tužilaštva

Apelacioni sud oborio rješenje troje kolega: Biznismenu Mijajloviću, ipak, sude za pomaganje bivšoj vlasti DPS-a

Optužnicom su obuhvaćeni i bivši šef Kontraobavještajne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i funkcioner Uprave policije Drago Spičanović, nekadašnji načelnik...
13:33
Odluka vijeća višeg suda u Podgorici

Vlasniku “Tehnomaksa” ukinut pritvor, ne smije van stana

Odlukom tročlanog vijeća Višeg suda u Podgorici pred kojim se vodi postupak, a kojim predsjedava sudija Boris Bulatović, Petranoviću je...
13:29
odluka nakon ostavke sutkinje nade rabrenović

Sve iz početka: “General” dodijeljen sudiji Vlaoviću

"Predmet je, nakon ostavke sutkinje Nade Rabrenović, pred čijim tročlanim vijećem je do sada vođen postupak, dodijeljen njenom kolegi Radovanu...
07:00