“Iza ovih procenata nijesu samo statistički pokazatelji. Iza njih su djeca koja u školu dolaze gladna, koja nemaju novca za užinu, knjige, školski pribor, ekskurzije, sport, dodatnu nastavu ili druženja sa vršnjacima. To su djeca čije se mogućnosti za obrazovanje, razvoj i srećno djetinjstvo ograničavaju samo zato što su rođena u porodicama koje nemaju dovoljno novca”, ukazuje Medojević.

Evropska budućnost Crne Gore, kako je kazala, počinje boljim djetinjstvom ali za svako dijete, a ne samo za one koja imaju sreću da odrastaju u porodicama koje mogu da im obezbijede dostojanstven život.

Medojević podsjeća da su najteže pogođena djeca iz romske i egipćanske zajednice, djeca sa smetnjama u razvoju, kao i djeca iz višečlanih i jednoroditeljskih porodica. Posebno zabrinjava položaj djece na sjeveru Crne Gore, gdje je rizik od siromaštva znatno izraženiji nego u centralnom i primorskom regionu.

Svjetski dan djeteta ustanovile su Ujedinjene nacije, a obilježava se 20. novembra, na dan usvajanja Deklaracije o pravima djeteta 1959. godine i Konvencije o pravima djeteta 1989. godine.

“Ovaj datum treba da bude mnogo više od simboličnog podsjećanja na dječja prava. On je prilika da se zapitamo koliko država zaista čini da ta prava budu dostupna svakom djetetu”, ističe Medojević.

Banka hrane Crne Gore smatra da se odnos države prema djeci najbolje vidi u budžetu, a ne u svečanim govorima i deklarativnim obećanjima.

“Crna Gora još nema sistem besplatnih školskih obroka koji bi svakom djetetu iz porodice u riziku od siromaštva obezbijedio zdrav i redovan obrok. Istovremeno, novca ima za reprezentacije, službene ručkove i druge troškove funkcionera. Ima ga i za besplatnu ishranu zatvorenika, što samo po sebi ne treba dovoditi u pitanje, ali otvara opravdano pitanje: zašto država ne pokazuje istu odlučnost kada je riječ o osnovnim potrebama djece? Još nemamo dječji dodatak koji u dovoljnoj mjeri uvažava stvarne potrebe djeteta, njegov uzrast i materijalni položaj porodice. Ne postoji ni sveobuhvatan sistem koji bi djeci iz siromašnih porodica garantovao besplatno obrazovanje do sticanja prvog zvanja, uključujući sve troškove koji prate školovanje”, kaže Medojević.

Djeca iz porodica sa niskim primanjima, upozorava, često nemaju mogućnost da pohađaju dodatne časove jezika, dopunsku nastavu iz predmeta koji im teže idu, sportske i kulturne aktivnosti. Za njih su školski izleti, ekskurzije, polumaturske i maturske večeri nerijetko nedostižan luksuz, a ne uobičajeni dio odrastanja.

“Siromaštvo djeteta nije samo nedostatak novca za hranu i odjeću. Ono znači i uskraćivanje prilika, iskustava, znanja, druženja i osjećaja pripadnosti. Dijete koje ne može da učestvuje u aktivnostima svojih vršnjaka često ne osjeća samo materijalnu oskudicu, već i stid, isključenost i nejednakost. Evropska garancija za djecu predstavlja priliku da Crna Gora konačno uspostavi drugačiji odnos prema dječjem siromaštvu. Ovaj evropski mehanizam usmjeren je na to da djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imaju djelotvoran pristup besplatnom ranom i predškolskom vaspitanju i obrazovanju, obrazovanju, zdravoj ishrani i zdravstvenoj zaštiti. Njegovu primjenu u državama članicama podržava i Evropski socijalni fond plus (ESF+)”, navodi.

Predsjednica Banke hrane kaže da se nadaju da će Crna Gora, ako već nije pokazala dovoljno političke volje da ove standarde uvede ranije, barem u procesu pristupanja Evropskoj uniji ozbiljno shvatiti obavezu zaštite djece.

“Evropske integracije ne smiju se svesti na usvajanje zakona i ispunjavanje administrativnih kriterijuma. Njihova prava vrijednost mora se vidjeti u životu građana, posebno onih najmlađih i najranjivijih. Siromaštvo i socijalna isključenost djece ne mjere se samo prihodima domaćinstva. Oni obuhvataju i ozbiljna materijalna i socijalna uskraćivanja, kao i život u porodicama u kojima odrasli rade veoma malo ili uopšte ne rade. Zato rješenja ne mogu biti parcijalna. Potrebna je koordinisana podrška porodici, obrazovnom sistemu, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti”, ocjenjuje.

Prema njenim riječima, nije dovoljno samo povećavati izdvajanja za djecu. Važno je da ta ulaganja daju rezultate: da li porodice dobijaju adekvatnu podršku, da li djeca imaju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, zdravu ishranu i pristup uslugama koje su im potrebne. Svaki euro uložen u dijete ulaganje je u njegovo zdravlje, znanje, samostalnost i budućnost cijelog društva.

Crna Gora sada priprema budžet za 2027. godinu i Nacionalni akcioni plan za Evropsku garanciju za djecu. Banka hrane Crne Gore očekuje da ovo bude prilika za stvarnu promjenu, a ne još jedan dokument koji će ostati na papiru.

“Tražimo da se ulaganja planiraju prema stvarnim potrebama djece, da imaju obezbijeđeno održivo finansiranje i da se redovno prati njihov učinak. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci koja žive u siromaštvu, djeci sa smetnjama u razvoju, djeci iz romske i egipćanske zajednice, jednoroditeljskih i višečlanih porodica, kao i djeci iz manje razvijenih opština”, ukazuje Medojević.

Banka hrane Crne Gore, kako predočavaju, zagovara konkretne mjere:

Besplatne i nutritivno kvalitetne školske obroke, bez stigmatizacije djece i izdvajanja onih koja su siromašna.
Dječji dodatak prilagođen uzrastu djeteta i materijalnom položaju porodice.
Besplatno obrazovanje koje obuhvata sve neophodne troškove do sticanja prvog zvanja.
Besplatnu dopunsku nastavu, učenje jezika, sportske i kulturne aktivnosti za djecu iz porodica u riziku od siromaštva.
Besplatne školske izlete, ekskurzije i učešće u svim aktivnostima koje su dio obrazovanja i odrastanja.
Dostupnu zdravstvenu, razvojnu i socijalnu podršku svakom djetetu kojem je potrebna.

“Država koja ne obezbjeđuje jednake početne šanse djeci ne može govoriti o jednakosti, socijalnoj pravdi i evropskim vrijednostima. Ne smijemo prihvatiti da mjesto rođenja, prihod roditelja ili socijalni status porodice određuju koliko će jedno dijete naučiti, koliko će biti zdravo i kakvu će budućnost imati. Djeca nijesu trošak budžeta. Ona su najvažnije ulaganje države. Njihovo siromaštvo nije njihova odgovornost, već obaveza institucija da obezbijede uslove za dostojanstveno odrastanje”, kaže Medojević.

Banka hrane Crne Gore saglasna je sa porukom UNICEF-a u Crnoj Gori: „Evropska budućnost Crne Gore počinje boljim djetinjstvom.”

“Dodajemo, boljim djetinjstvom za svako dijete, bez izuzetka. Jer prava djece ne smiju zavisiti od dubine novčanika njihovih roditelja”, poručuje Medojević.