Ona je upozorila da su socijalne nejednakosti usko povezane sa mogućnostima zapošljavanja, visinom zarada i sigurnošću radnih mjesta.
“Zaposlenost više nije garancija izlaska iz siromaštva, jer mnogi građani, uprkos redovnom radu, ne mogu da pokriju troškove hrane, stanovanja, liječenja i školovanja djece”, dodala je Medojević.
Kako je istakla, posebno su ugroženi dugoročno nezaposleni, mladi bez radnog iskustva, žene, samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom, ljudi sa više od 65 godina bez imovine i prihoda, pripadnici romske i egipćanske zajednice, stanovnici ruralnih područja i dugoročno nezaposleni građani sa više od 50 godinakoji teško dolaze do zaposlenja.
“Posebno zabrinjavaju porodice u kojima roditelji rade, a ipak žive u siromaštvu. Istovremeno, građani koji nemaju posao, penziju ili drugi redovan prihod, kao i oni koji primaju socijalnu pomoć, često ostaju izvan mjera kojima se povećavaju zarade zaposlenih. Ni prethodni programi „Evropa sad“, niti nove najave povećanja plata, sami po sebi ne rješavaju položaj onih koji nemaju platu ili žive od nedovoljnih socijalnih davanja”, ističe Medojević.
Zato, ocenjuje ona, zatvaranje Poglavlja 19 neće automatski smanjiti siromaštvo. Ono mora biti praćeno konkretnim mjerama, dovoljnim budžetskim sredstvima i djelotvornom primjenom zakona.
“Banka hrane Crne Gore smatra da je neophodno povećanje socijalnih davanja u skladu sa stvarnim troškovima života i osnovnim potrebama građana, veća zaštita djece i porodica kroz besplatne školske obroke, udžbenike, školski pribor i ciljanu pomoć porodicama u riziku od siromaštva,dostojanstvena i sigurna radna mjesta, uz poštovanje radnih prava i zarade od koje se može živjeti, dostupnije pravo na socijalnu zaštitu, uz preispitivanje strogih kriterijuma zbog kojih ljudi u ozbiljnoj potrebi ostaju bez pomoći,bolja podrška starijima, osobama sa invaliditetom, bolesnima i građanima koji ne mogu da rade, uključujući dostupnije liječenje, njegu i druge osnovne usluge, jasni i mjerljivi rezultati socijalne politike, kako bi se pratilo da li se siromaštvo smanjuje i da li pomoć stiže do onih kojima je najpotrebnija”, navela je.
Ističe da država ne smije odgovornost za socijalno ugrožene prepuštati humanitarnim organizacijama i dobroj volji građana.Solidarnost je važna vrijednost, ali je obezbjeđivanje osnovnih uslova za dostojanstven život obaveza institucija.
“Crna Gora na evropskom putu mora pokazati da socijalna politika nije samo skup zakona i formalno ispunjenih uslova. Ona mora značiti da nijedno dijete ne ide gladno u školu, da porodice ne biraju između hrane i računa, da stariji mogu da kupe ljekove i da ljudi koji rade mogu da žive od svog rada”, dodaje on.
Medojević napominje da nema dostojanstvenog života bez hrane, niti pravednog društva bez djelotvorne socijalne zaštite. Pravi rezultat zatvaranja Poglavlja 19, kako navodi, biće vidljiv tek kada se smanji broj građana koji žive u siromaštvu, kada socijalna pomoć omogući zadovoljenje osnovnih potreba i kada zaštita najugroženijih postane pravo, a ne milostinja.
“Banka hrane Crne Gore poziva Vladu da evropske obaveze pretvori u konkretne mjere, obezbijedi sredstva za njihovo sprovođenje i javno prati rezultate. Evropski standardi nijesu ispunjeni onda kada se zakoni usvoje, već onda kada građani osjete njihovu primjenu u svakodnevnom životu”, zaključila je ona.
