Iz resora na čijem je čelu Damjan Ćulafić navode da je, kada se govori o zaštiti prirdoe, važno govoriti kroz konkretne rezultate.

U tom periodu proglašena su tri nova zaštićena područja: Sopot i Dražin Vrt u Kotoru (proglašeni 2024. godine), i područje rijeke Ćehotine na teritoriji opštine Bijelo Polje (proglašeno 2025. godine).

Istovremeno, postupak zaštite Mrtvice sa okolinom je u završnoj fazi, čime će još jedno izuzetno vrijedno prirodno područje dobiti formalnu zaštitu.

„Pored već proglašenih područja, pokrenuti su ili nastavljeni postupci zaštite na više značajnih lokaliteta širom Crne Gore. Među njima su Štitari na Cetinju, koje je područje od posebnog značaja i zbog pronalaska nove biljne vrste za svjetsku nauku – Petrolamium crnojevicii“, saopšteno je iz ovog resora.

Za ovo područje Ministarstvo je tokom 2026. godine pokrenulo postupak zaštite, a izrada Nacrta studije zaštite očekuje se do kraja godine.

„Nastavljeni su i postupci za druga vrijedna područja i lokalitete, uključujući: hrast medunac na teritoriji Kotora, Kapetanovo i Brničko jezero, Zabran kralja Nikole, Lukavicu, Park šumu Dulovine, kao i maslinade Ulcinja sa uvalom Valdanos“, kazali su iz Ministarstva.

Za pojedina od ovih područja, kako kažu, već su sprovedene javne rasprave, dok su za ostala postupci u različitim fazama i biće nastavljeni u skladu sa zakonom.

„Posebnu pažnju posvetili smo i reviziji postojećih zaštićenih područja. U tom dijelu nastavljamo rad na studijama revizije Parka prirode „Piva“, nacionalnih parkova, kao i drugih zaštićenih područja. Takođe, Sliv Skadarskog jezera je proglašen za Rezervat biosfere u junu ove godine. Odluka je donesena u sklopu UNESCO programa „Čovjek i biosfera“ (MAB), što donosi brojne prednosti za zaštitu prirode i održivi razvoj. Naš pristup je da zaštita prirode ne smije biti samo formalno proglašavanje novih područja. Jednako je važno da postojeća zaštićena područja imaju jasno definisane režime zaštite, da se njihove granice i kategorije preispituju kada je to potrebno i da se za svako područje zna na koji način se prostor može koristiti“, naveli su iz ovog resora.

Istovremeno, predlog ekološke mreže Natura 2000 predstavlja jedan od najvažnijih koraka koje Crna Gora pravi u oblasti zaštite prirode i evropskih integracija. Uspostavljanjem Natura 2000 mreže zaštita bi obuhvatila oko 44 odsto teritorije Crne Gore, uključujući kopneni i morski prostor.

„Kada sam preuzeo funkciju ministra, zaštićenim područjima bilo je obuhvaćeno oko 15 odsto teritorije Crne Gore. Danas govorimo o sistemu koji, kroz Natura 2000, treba da obuhvati oko 44 odsto državne teritorije. Rad na zaštiti prirode nastavljamo i kroz planirane aktivnosti. Budžetom za 2027. godinu predviđena su sredstva za pokretanje postupaka zaštite područja prašume crnog bora, smrče i jele na Tuležinama kod Biškova u opštini Pljevlja, kao i područja Sinjajevine, uz uslov konačnog usvajanja Zakona o budžetu za 2027. godinu i obezbjeđenja planiranih sredstava.

Kada saberemo ono što je urađeno u prethodne dvije godine, tri nova zaštićena područja, Mrtvicu pred proglašenjem, više postupaka zaštite koji su pokrenuti ili nastavljeni, reviziju postojećih područja i pripremu Natura 2000 mreže koja treba da obuhvati oko 44 odsto teritorije Crne Gore, jasno je da je zaštita prirode bila jedan od važnih pravaca našeg rada“, istakao je Ćulafić.