Na početku bogosluženja mitropolit Metodije rukoproizveo je Jovana Damjanovića u čin čteca, dok su po završetku Liturgije osveštani slavski kolač i žito.

„Praznik drugog Vaskrsenja“

Čestitajući slavu sveštenstvu, monaštvu i okupljenom narodu, mitropolit Metodije rekao je da Crkva Uspenje Presvete Bogorodice naziva praznikom drugog Vaskrsenja.

“Gospod je sve ono što je najdragocjenije darovao ljudskom rodu kroz Presvetu Bogorodicu. Preko nje je sam Bog postao čovjek, začećem od Duha Svetoga, i sjedinio se sa nama kao sa svojom braćom, jednak nama u svemu osim u grijehu”, kazao je mitropolit.

On je podsjetio da je čovjek, kako je govorio Njegoš, mikrokosmos, sabirna tačka svih svjetova i kruna Božjeg stvaranja, stvoren po liku Božjem i pozvan na zajednicu sa Tvorcem.

Govoreći o životu Presvete Bogorodice, mitropolit je podsjetio da je ona stajala pod Hristovim krstom, bila svjedok njegovog Vaskrsenja i Vaznesenja i ostala sa apostolima do svog upokojenja.

Prema crkvenom predanju, naveo je Metodije, apostol Toma stigao je tri dana poslije njenog upokojenja i zatražio da se pokloni njenim moštima, ali u grobu više nije bilo njenog tijela.

“Ona se javila apostolima i objavila im da se i tijelom uznijela iznad svih nebesa i da je sada sa svojim Sinom”, rekao je mitropolit.

„Da vjerujemo i da se ne bojimo“

Pozivajući se na jevanđelsku pouku upućenu Marti i Mariji, mitropolit Metodije poručio je da je čovjeku samo jedno potrebno – da vjeruje, ispunjava Božje zapovijesti i svoju dušu hrani božanskom riječju.

“Svi mi koji idemo Hristovim putem i koje Majka Božja štiti svojim omoforom treba samo da vjerujemo i da se ne bojimo. Treba da budemo makar malim dijelom slični našim drevnim i svetim precima, koji su podigli ovu svetu obitelj”, naglasio je Metodije.

On je ukazao da svaka čista i svijetla ljudska misao stiže do Božjeg prestola, dok misao opterećena mržnjom, strastima i grijehom ostaje zarobljena u tami.

“Zato moramo da se očistimo iznutra, prije svega postom, molitvom i ispunjavanjem Božjih zapovijesti. Tako primamo blagodatnu silu i snažimo svoje duhovne snage da istrajemo na putu koji nam je zacrtao Hristos Bogočovjek i kojim su hodili naši preci”, poručio je mitropolit.

Pomen generalu Mladiću

Poseban dio besjede mitropolit Metodije posvetio je generalu Ratku Mladiću, ocijenivši da je riječ o čovjeku koji je sve što je imao stavio u službu svoga naroda.

“Danas pratimo jednog velikana srpskog roda, čovjeka koji je sve svoje dao i žrtvovao, a na kraju i život, čast i čin. Ranjen je u ratovima, a iako komandant, išao je sa svojom vojskom po prvim linijama”, rekao je Metodije.

Prema njegovim riječima, vojska i narod za koje se Mladić borio prepoznali su u njemu ne samo velikog Srbina i čovjeka dostojnog poštovanja, već i osobine drevnih srpskih ratnika i vitezova.

“Srpski ratnici nisu bili veliki samo zato što su poznavali vojne vještine, već prije svega zato što su čuvali zavjet koji je srpski narod, kroz Svetog Savu i cara Lazara, dao Bogočovjeku Hristu – da ćemo ići svijetla i čista obraza, uzdignute glave, i da ni za šta nećemo dati ni parče svoje zemlje ni zrno svoje slobode”, naglasio je mitropolit.

On je potom uputio molitvu da Presveta Bogorodica primi dušu generala Mladića među svete srpske vitezove.

“Neka Presveta Majka Božja, čije Uspenje proslavljamo, uznese i njegovu dušu među sve svete srpske vitezove. Neka nam njegov primjer bude opomena u ovim smutnim i zbunjujućim vremenima, koja žele da nas pokolebaju na putu Svetih otaca”, kazao je Metodije.

„Sudili su cjelokupnom srpskom rodu“

Mitropolit je ocijenio da osudom generala Mladića nije suđeno samo jednom čovjeku, već i cjelokupnom srpskom narodu, njegovom ponosu i vjernosti istorijskom zavjetu.

“Vidjeli smo da ga je ovaj bijeli svijet sudio i osudio, ali ne da bi osudio samo njega, već cjelokupni srpski rod, ponos srpskog roda i vjernost zavjetu koji smo čuvali i čuvamo do današnjeg dana. Željeli su da nas slome i pogaze, da se odreknemo svojih svetih predaka”, rekao je mitropolit Metodije.

Naveo je da su general Mladić i njegova porodica sva iskušenja stoički podnijeli, kao i da se general mirno upokojio pošto ga je sveštenik Krsto Stanišić ispovjedio i pričestio u posljednjim trenucima života.

“Gospod ga je udostojio da se na taj način pridruži velikim i slavnim duhovnim vitezovima našeg srpskog naroda”, kazao je mitropolit.

Na kraju besjede pozvao je vjernike da ostanu nepokolebljivi na putu vjere, spasenja i očuvanja identiteta.

“Vjerujmo, ne bojmo se i ispunjavajmo Božje zapovijesti, a sve ostalo će nam Gospod pridodati. Ostanimo ono što jesmo, što smo bili i što su bili naši sveti preci”, poručio je mitropolit Metodije.

Poslije bogosluženja za sve prisutne priređeni su praznična trpeza ljubavi i kulturno-umjetnički program. Prema drevnom običaju, dio slavskog kolača predat je Čedomiru, koji se prihvatio domaćinstva manastirske slave za narednu godinu.