Četrdeset četvoro mještana Botuna tužilo je državu Crnu Goru, tražeći po 25 hiljada eura odštete zbog, kako tvrde, višedecenijskog zanemarivanja zagađenja iz bazena crvenog mulja, koje je ugrozilo njihovo zdravlje i pravo na život.
Njihov advokat Danilo Vujanović za Televiziju Vijesti očekuje da sud utvrdi odgovornost države jer su, kako kaže, mnogi mještani preminuli od posljedica zagađenja.
Država je morala da preduzme adekvatne mjere kako bi spriječila zagađenje sa bazena crvenog mulja i šireg prostora Kombinata aluminijuma. Međutim, problem je u tome što, uprkos višegodišnjim upozorenjima na zagađenje i moguće negativne posljedice po zdravlje ljudi, nadležni organi nijesu preduzeli odgovarajuće mjere.
„U januaru ove godine, na primjer, Vlada Crne Gore usvojila je odluku kojom je konstatovala da je sanacija bazena crvenog mulja apsolutni prioritet radi daljeg sprečavanja negativnog uticaja po ljudsko zdravlje.Međutim, problem je što je takvu istu odluku Vlada donijela 2021. godine, pa onda ranije 2016. godine i ko zna koliko puta ranije, prepoznajući da bazen crvenog mulja infiltrira sve segmente životne sredine i da, u tom pogledu, je zdravlje Botunjana apsolutno pod prijetnjom“, kazao je Vujanović
Podaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja ukazuju na višegodišnja prekoračenja koncentracija zagađujućih materija u zemljištu, podzemnim vodama i vazduhu, a Vujanović tvrdi da država, uprkos tome, nije preduzela ništa.
Riječ je o materijama koje ne utiču samo na kvalitet zemljišta već mogu imati i negativne posljedice po zdravlje ljudi. Tokom godina problem zagađenja u Botunu više puta je istican, ali, prema njegovim riječima, nije bilo adekvatne reakcije nadležnih institucija.
„Neke od tih materija ne samo da su naročito opasne po ljudsko zdravlje, već ih je Međunarodna agencija za istraživanje raka klasifikovala kao prvoklasne kancerogene. To znači da se radi o elementima za koje postoje nesumnjivi dokazi da kod čovjeka izazivaju kancer. Tokom godina jasno je da se to dešavalo u Botunu. Mnogi Botunjani su izgubili bitku sa rakom, neki danas boluju od raka“, kazao je Vujanović.
Iako je sanaciju bazena crvenog mulja država odredila kao ekološki prioritet, ona se godinama odlaže jer nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pošto je zemljište u vlasništvu privatne kompanije „Weg Kolektor“.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić početkom septembra je u emisiji „Boje jutra“ kazao da su za sanaciju obezbijeđena 32 miliona eura, uz podršku Svjetske banke, a da bi konkretni radovi mogli da počnu nakon eksproprijacije, u prvoj polovini naredne godine.
„Svakako da se radujemo i nadamo svakom aktivnom potezu države u smislu sanacije bazena crvenog mulja, ali dosadašnje ponašanje države u prethodnih pet, deset, petnaest, dvadeset godina ne daje pravo Botunjanima da budu naročito optimistični“, zaključuje Vujanović.
