Oni su se oglasili nakon što je ministarka kulture i medija Tamara Vujović saopštila da je spomenik Čeliču u Gusinju nezakonito podignut i da je potrebno ukloniti svako spomen-obilježje postavljeno bez saglasnosti ministarstva. Inspektorka za kulturna dobra u međuvremenu je naložila uklanjanje tog spomenika.
„Povodom saopštenja ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović, u vezi sa spomen-obilježjem u Vusanju posvećenom Isufu Kameru Čeljaju, osjećamo odgovornost da reagujemo u ime Nacionalnog Savjeta Albanaca, jer smo i kao institucija, ali i kao zajednica duboko pogođeni jednostranim ocjenama koje se navode u saopštenju Ministarstva kulture i medija. Prije svega, smatramo neprihvatljivim i uvredljivim činom, da odmah nakon skidanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, reagujete na spomen obilježje Isufa Čeljaja, stavljajući ih na istoj ravni i nazivajući ga saradnikom okupatora. Ovo su opasne izjave da bez naučnih dokaza i argumenata, bez uvažavanja lokalnog konteksta, jedna istorijska ličnost bude paušalno označena kao ‘saradnik okupatora’, što sa sobom povlači stigmatizaciju čitave zajednice koja ga smatra dijelom svog istorijskog pamćenja i ne povezuje se sa nijednom činjenicom koja se i prije, a i sada navodila kroz razne političke pokušaje“, saopštio je Nika.
„Naime, Isuf Kamer Čeljaj, nije bio saradnik okupatora, već uvaženi borac za slobodu svog naroda i mještana u Plavu i Gusinju, za vrijeme rata, koji je poginuo početkom 1944.godine, u 35. godini života u borbi protiv četničkih snaga. On nije bio zločinac, niti je stajao uz sile koje su donosile stradanja, progone i krv, kako se pokušava skrnaviti njegovo ime, već suprotno tome, on je bio narodni heroj, koji je po mnogim pisanim činjenicama i izjavama svjedoka pomagao i Albancima, ali i mnogim porodicama nealbanskog stanovništva“, dodaje on.
Kaže da je spomen-obilježje u Gusinju podignuto na inicijativu mještana, kao izraz lokalnog pijeteta i pamćenja, a ne kao čin provokacije ili revizionizma.
„Podsjećamo da Crna Gora nije država jedne istine, jedne ideologije i jednog narativa. Crna Gora je zajednica različitosti, složene prošlosti i višeglasnog pamćenja. Stoga, pokušaji da se zakon koristi kao oruđe za brisanje jednog dijela kolektivnog sjećanja duboko su štetni i opasni po društvenu koheziju. Ako je opravdanje za odluku Ministarstva kulture i medija formalno-pravni aspekt, podsjećamo Vas da u Crnoj Gori postoje na stotine spomenika podignutih bez odobrenja i na desetine hiljada nelegalnih objekata. Dok kada su u pitanju istorijske činjenice, Ministarstvo bi trebalo da se zasniva na relevantnim arhivskim dokumentima i provjerljivim činjenicama, a ne na jednostranim izvorima i subjektivnim izjavama pojedinaca. Štaviše, NSA posjeduje sasvim drugačije podatke i dokaze, koji govore u prilog Jusufa Čeljaja kao branioca svoje zemlje i naroda, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost“, rekao je Nika.
Pozvao je Ministarstvo kulture i medija da „prekine praksu jednostranih i autoritarnih odluka, i da umjesto ultimatuma – otvori dijalog“. „Jer država koja ruši spomenike bez sluha za građane – rizikuje da ruši i mostove povjerenja među svojim narodima“, piše u saopštenju.
