Kako je Nedavić navela, tim zaključkom najviši zakonodavni dom apeluje da se, sa punom ozbiljnošću i dužnom pažnjom, razmotri predlog Zajednice opština da lokalne samouprave učestvuju sa 30 odsto u finansiranju ukupnih troškova dnevnih centara, dok bi se preostali iznos ravnomjerno raspodijelio među resorima zdravlja, prosvjete i socijalnog staranja.

Ovakav model, naglasila je ona, posebno dobija na značaju imajući u vidu da će dnevni centri pružati integrisane usluge, što će biti definisano novim Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Nedović je podsjetila da je Odbor ranije dao punu podršku ovoj inicijativi i da je, kroz zaključke svojih sjednica, više puta slao poruke o potrebi međuresorne saradnje, kao i o pravednoj raspodjeli troškova među nadležnim ministarstvima. Upravo takav kontinuitet djelovanja, istakla je, rezultirao je i konačnim donošenjem odgovarajućeg zaključka na plenumu Skupštine Crne Gore.

„Koristim priliku da pitam uvažene kolege iz pomenutih resora – da li su i da li će postupiti po zaključku najvišeg zakonodavnog doma u Crnoj Gori?“, istakla je Nedović.

Govoreći o novom normativnom okviru, podsjetila je da je Nacrtom Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predviđeno da se u nadležnost opština prenesu ključne usluge podrške za život u zajednici: dnevni boravak (uključujući dnevne centre za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju), pomoć u kući, personalna asistencija i savjetodavne usluge. Time, kako je ukazala, na lokalne samouprave pada značajan finansijski teret.

Zbog toga je, kako je navela, nužno da Ministarstvo rada i socijalnog staranja konačno izradi preciznu procjenu troškova koje će opštine imati ukoliko se te usluge prenesu u njihovu nadležnost.

„Bez procjene troškova lokalne samouprave, kao ni ZOCG kao njihove asocijacije, ne mogu se u konačnom izjasniti o predložеним odredbama novog zakona. Dakle, da li će se uraditi RIA, odnosno analiza efekata propisa ovog nacrta zakona na budžete opština?“, upitala je Nedović.

Nedović je ukazala i na preprouke Savjeta Evrope koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju.

„Podsjećam da lokalne samouprave trenutno nijesu u mogućnosti da pruže ovako nov i širi spektar usluga“, navela je Nedović, ističući da ih obavezuje zaključak Skupštine Crne Gore kojim se upravo traži da se lokalni budžeti rasterete finansiranja usluga koje su u državnoj nadležnosti.

Međutim, kako je navela, predloženim rješenjima Nacrta zakona troškovi opština višestruko se uvećavaju – bez jasne i precizne metodologije utvrđivanja cijene koštanja, kako same usluge, tako i iznosa koji će teretiti svaku pojedinačnu opštinu, srazmjerno broju korisnika.

Dodatno je podsjetila da strateški dokumenti predviđaju pružanje minimum tri usluge podrške za život u zajednici u svakoj opštini. Za tu namjenu resorno ministarstvo je tražilo gotovo osam miliona eura, dok su obezbijeđena svega dva miliona.

„Nisam sigurna na koji način će se onda ove usluge pružiti“, dodala je, ali je i naglasila da ohrabruje izjava da bi, u slučaju usvajanja novog zakona, moglo biti opredijeljeno dodatno finansiranje kako bi se ispunile zakonske obaveze i omogućile potrebne usluge građanima.

Nedović je ponovo skrenula pažnju na nužnost međuresornog dogovora, preciznog planiranja i realne procjene finansijskog opterećenja lokalnih samouprava, poručivši da je to jedini put da se usluge podrške za život u zajednici učine održivim i dostupnim onima kojima su najpotrebnije.