Predsjednik ekološkog društva Breznica, Milorad Mitrović, za Biznis.me kaže da jedva čeka konkretne efekte njegove primjene.

„Donošenje i usvajanje novog zakona i njegovih odredbi posmatram kao jedan iskorak ka čistijem i kvalitetnijem vazduhu, ne samo u Pljevljima, već i čitavoj Crnoj Gori. Novi Zakon o zaštiti vazduha predviđa i strožiji sistem kontrole zagađenja, što znači da će veća pažnja biti usmjerena i prema nadležnim institucijama kako bi se utvrdilo da li sprovode mjere za smanjenje emisija štetnih materija, sa krajnjim ciljem postizanja nultog zagađenja i zdravije životne sredine u Crnoj Gori do 2050. godine“, istakao je Mitrović naglašavajući da se u dokumentu navodi da izvori zagađivanja moraju biti izgrađeni, opremljeni i održavani tako da ne ispuštaju štetne materije iznad propisanih graničnih vrijednosti, odnosno u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu.

No, da li je to moguće u Pljevljima sa Termoelektranom, naš sagovornik nije siguran.

Zimus je i prvi čovjek grada kazao da je koncentracija sumpor-dioksida u vazduhu bila višestruko iznad dozvoljenih vrijednosti, a Termoelektranu Pljevlja označio kao glavnog krivca. Inače, sumpor-dioksid se ubraja među najopasnije zagađivače vazduha, a njegova najveća vrijednost izmjerena u Pljevljima bila je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, što je neslavni rekord od kada se rade mjerenja u najsjevernijem gradu Crne Gore.

Iz Ekološkog društva Breznica kažu da decenijama pozivaju nadležne, u gradu i državi, da spriječe trovanje građana Pljevalja, ne samo iz vazduha, već i, iz zemlje i vode a nakon nedavne ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja potvrđeno i da radi bez postrojenja za odsumporavanje, što je i bio razlog za njen privremeni prekid.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine, od koje se očekuje da dobro kontorliše primjenu novog zakona, tada su tvrdili da Termoelektrana nije smjela da se pusti u rad bez sistema za odsumporavanje. Iz opštine najavljuju kraj mukama mještana Pljevalja i izgradnju primarnog toplovoda od Termoelektrane do centra Pljevalja, koji bi prema ugovoru trebalo da se završi za godinu.

„Dinamički radovi idu izuzetno dobro i ugovorni obavezni rok je do maja 2027. godine. S obzirom da je građevinska sezona u Pljevljima kratka, i ukoliko se radovi ne završe do 1. novembra, onda neće biti pretvaranja kotlarnica u podstanice za sezonu 2026-2027, već je mnogo realnija opcija da to bude tek 2027-2028“, izjavio je ranije menadžer projekta toplifikacije Veselin Sekulić.

No, to nije samo projekat koji donosi novi sistem grijanja, već nada da će gašenjem kotlarnica biti smanjeno zagađenje, i očekivanje da će grad u zimskom periodu dobiti ono što mu decenijama nedostaje – manje dima i čistiji vazduh.

Sagovornik našeg portala kaže da Pljevljaci toplifikaciju čekaju punih pedeset godina, te da je ona bila predviđena da krene sa polaganjem kamena temeljca za Termoelektranu.

Da je Zakon o zaštiti vazduha neophodan, saglasan je i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ističući da će se njegovom primjenom znati prava slika zagađenja vazduha, naročito u urbanim sredinama i mjestima u kojima se bilježe prekoračenja propisanih vrijednosti, te se blagovremeno preduzimati mjere sprječavanja.

Za ekološke aktiviste posebno je zanimljiva odredba zakona kojom se predviđa, pored ostalog, i ažurnije informisanje javnosti o kvalitetu vazduha, digitalni registri i informacioni sistem zaštite, kao i pravo građana da na sudu traže naknadu štete zbog zagađenja vazduha.

Iz NVO Breznica podsjećaju na slučaj Elzane Hrković koja je tužila državu zbog, kako je tvrdila, ugrožavanja zdravlja usljed zagađenog vazduha.

„Do sada ni jedan građanin, bilo kojeg dijela Crne Gore, nije uspio da dobije bilo kakvu nadoknadu i satisfakciju. Onaj koji smo imali u slučaju Hrković donesena je presuda na Osnovnom sudu, ali se čeka evo godinu dana, jer taj predmet stoji u Višem sudu, vjerovatno osluškuju kako će javnost reagovati“, kazao je ekološki aktivista Mitrović.

Podsjećamo, mještanka Pljevalja, Elzana Hrković, je boreći se za čist vazduh, a ogorčena na ignorisanje države prema tom ozbiljnom problemu, podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog zagađenja vazduha, zahtijevajući simboličnu odštetu od 1.500 eura, kako bi skrenula pažnju na problem koji uništava život i zdravlje Pljevljaka. Tužba, je pokrenuta pred Osnovnim sudom u Podgorici, i to je jedini slučaj u Crnoj Gori gdje je građanin tužio državu zbog zagađenja, ispričao nam je ranije Mitrović.

Elzana je, prema njegovim riječima, primjer kako građani treba da se bore za ostvarivanje prava da udišu zdrav vazduh. U tome se, kaže, ogleda dosljedna primjena zakona, jer u suprotnom, kaže Mitrović, ako se te odredbe ne budu poštovale i ako bude sa ovim zakonom kao i ovima prije onda se teško piše.

Poštovanje primjene zakona kontrolisaće brojne službe

Na dosljednu primjenu zakonu obavezane su mnoge institucije, a predviđen je i lanac odgovornosti. Nacionalnom strategijom koordiniraće ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine. Ono će pratiti upravljanje kvalitetom vazduha i saradnju sa Evropskom komisijom, dok će Agencija za zaštitu životne sredine biti zadužena za razmjenu podataka, informisanje javnosti i praćenje sprovođenja akcionih planova.

Glavna uloga u procjeni kvaliteta vazduha i održavanju državne mreže za monitoring povjerena je Centru za ekotoksikološka istraživanja. Zakonom su precizirane i obaveze privrednih subjekata čije aktivnosti mogu uticati na kvalitet vazduha, pa će oni, na osnovu njegovih odredbi,morati da obezbijede tehničke mjere za smanjenje emisija, prate uticaj svojih aktivnosti i pribave dozvolu za emisiju zagađujućih materija. U slučaju kršenja propisa predviđene su i novčane kazne.

Da bi nas Unija prihvatila, vazduh mora da je čist

Da bi Crna Gora ušla u Evropsku uniju, građanima se moraju stvoriti uslovi da udišu zdrav vazduh. Iz resornog ministarstva kažu da je Zakon usklađen sa Aneksom 1 Programa pristupanja Crne Gore EU 2024–2027 u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27, Nacionalnom strategijom održivog razvoja i Agendom održivog razvoja do 2030. godine kada mora dostići strože granične vrijednosti za zagađujuće materije poput čestica PM2,5 i PM10, prateći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Crna Gora se sada ne može pohvaliti podacima čistoće vazduha. Iz Agencije za zaštitu životne sredine ukazuju na alarmantne podatkae jer u Evropskoj uniji, zbog zagađenja vazduha, na 100 hiljada stanovnika prijevremeno umre 78, taj broj u Crnoj Gori premašuje 180 osoba.

Hrvatska je novi Zakon o zaštiti vazduha donijela prije dvije godine i bilježi pozitivne pomake u smanjenju koncentracija štetnih čestica u vazduhu,što ukazuje na efikasnost u sprovođenju određenih mjera i politika. Međutim, i dalje postoje izazovi, posebno u urbanim područjima i u kontekstu razvoja sistema ranog upozoravanja. Kontinuirano praćenje, prilagođavanje zakonskog okvira i edukacija javnosti ključni su za daljnje poboljšanje kvalitete vazduh i zaštitu zdravlja građana.

U Hrvatskoj godišnje umre oko tri i po hiljade ljudi zbog zagađenog zraka, a gradovi koji su tim najviše pogođeni su Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina, procjena je Zavoda za zaštitu životne sredine i prirode. Saobraćaj je jedan od glavnih izvora zagađenja vazduha, jer je navode vozni park između 13 i 14 godina, a veliki je broj dizel vozila. Kako bi poboljšali kvalitet vazduha Ministarstvo zaštite životne sredine i Fond za zaštitu životne sredine prošle godine su pokrenuli program za poboljšanje kvaliteta vazduha vrijedan više od 220 miliona eura.

Prema istraživanju, u Srbiji se 188 prijevremenih smrti na 100.000 stanovnika pripisuje zagađenju vazduha česticama PM 2,5.

U Evropi je zagađenje vazduha vodeći pojedinačnih zdravstveni rizik iz životne sredine a najveća krivica za bolesti i smrtnost pripisuje se sitnim zagađujućim česticama PM 2,5.

Evropska agencija za životnu sredinu procijenila je da su prekomjerne koncentacije isključivo ovih čestica, prije dvije godine , odnijele 182 hiljade života širom kontinenta.

Evropska agencija za životnu sredinu izradila je i mapu koja pokazuje smrtnost stanovništva usljed zagađenja vazduha, odnosno povećanog nivoa PM 2,5 čestica.

Prema tom dokumentu u 12 oblasti u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji PM 2,5 su „odgovorne” za više od 200 smrti na 100.000 stanovnika. Najkritičnije zagađenje PM 2,5 je u Beogradu, a potom u Nišu i Kragujevcu. U Sjevernoj Makedoniji najviša smrtnost usljed povećanog nivoa PM 2,5 čestica zabilježena je u Skoplju, Bitolju i Prilepu. Te oblasti sa visokom smrtnošću dovele su i nacionalni prosjek na preko dvije stotine smrtnih slučajeva.

Evropske agencije za kontrolu vazduha bilježe još dva vodeća evropska žarišta – Tiranu i Drač u Albaniji, gdje usljed zagađenja vazduha prijevremeno umre 200 ljudi na 100.000 stanovnika.