Kako je istakao saradnik na programima u CGO, Nikola Obradović ovo je istovremeno prilika da se ukaže na složen kontekst u kojem se novinarski posao danas obavlja u Crnoj Gori, a koji je značajno opterećen niskim primanjima, preopterećenošću poslom i ograničenjima u osnovnim profesionalnim uslovima.
“To utiče i na kvalitet informacija koje dopiru do javnosti, jer novinarstvo bez profesionalne i ekonomske sigurnosti teško može biti u potpunosti slobodno i odgovorno. Uprkos tome, veliki dio novinara i novinarki nastavlja da obavlja posao od ključnog značaja za javni interes, predstavljajući jedan od najvažnijih mehanizama kontrole moći, razotkrivanja zloupotreba i zaštite demokratskih vrijednosti”, naveo je on.
Ukazao je i na rezultate istraživanja javnog mnjenja koja, kako je rekao, ukazuju na visoka očekivanja građanstva od novinarske profesije.
“Istraživanje CGO-a sprovedeno krajem 2025. godine u okviru projekta „Mediji za demokratiju: Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije, pokazuje da 73,5% ispitanih smatra da novinari i novinarke treba da imaju licencu za rad, a 63,6% naglašava da to treba da budu časne osobe. Dok, 23,7% građana i građanki smatra da novinari imaju punu autonomiju u radu, čak 37,2% vjeruje da su podložni korupciji”, dodao je Obradović.
Prema njegovim riječima, tokom 2025. godine svjedočili smo otvorenim pritiscima, javnim prozivkama i targetiranju novinara i pojedinih medijskih kuća od strane predstavnika vlasti.
“Zabrinjavajuće j što su takve poruke, u više navrata, dolazile od funkcionera političke partije koja čini parlamentarnu većinu, učestvuje u radu Vlade i ima značajan uticaj na sektor bezbjednosti. Upravo pritisci sa pozicija institucionalne moći ugrožavaju slobodu medija i doprinose atmosferi straha i nepovjerenja”, ocijenio je predstavnik CGO.
Kako je naglasio, ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Duška Jovanovića, najteži je simbol nekažnjivosti napada na novinare.
“Dvije decenije nakon tog zločina, izostanak pune istine i odgovornosti i dalje opterećuje crnogorsko društvo. Bez rasvjetljavanja ovog slučaja, teško je govoriti o stvarnom napretku u oblasti slobode medija i bezbjednosti novinara”, naveo je Obradović.
On je ukazao i na to da slučaj ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine ostaje jedan od najozbiljnijih pokazatelja nedovoljne zaštite novinara u Crnoj Gori.
“Dugogodišnje odugovlačenje sudskog postupka i izostanak pravosnažne presude samo produbljuju nepovjerenje u institucije”, poručio je.
U CGO-u podsjećaju da sloboda medija ne može postojati bez nedvosmislene institucionalne poruke da su napadi na novinare neprihvatljivi i da će biti sankcionisani.
Kako je Obradović dodao, podjednako je važno stvaranje uslova u kojima novinari mogu raditi dostojanstveno, bez straha za bezbjednost i egzistenciju.
“Zato Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki.
CGO će nastaviti da prati stanje medijskih sloboda, ukazuje na probleme i zagovara politike koje doprinose sigurnijem i boljem ambijentu za rad medija u Crnoj Gori, kao i profesionalnom novinarstvu koje je neophodno za pravovremeno i pouzdano informisanje javnosti”, zaključio je Obradović.











