Ovo je prvi put da će školska godina u septembru početi bez novoupisanih mališana zbog prebukiranosti vrtića i tako potpuno ogoljeti taj problem.

Grad se širi, grade se novi stambeni blokovi, a država i lokalna uprava to ne prate gradnjom javnih objekata. Tri vrtića u Bloku devet, Gornjoj Gorici i Siti kvartu neće primiti novu generaciju, piše Dan, pitajući je li to alarm.

Nedavno je Glavni grad usvojio odluku o subvencionisanju produženih boravaka za đake od prvog do trećeg razreda za šta je planirano dva miliona eura. Produženi boravci su objekti privatnika i u njima boravi svako sedmo podgoričko dijete od onih koja bi na to imalo pravo, kada bi roditelji imali da plate. Tokom javne rasprave o ovoj odluci govorilo se da dva miliona eura za jednu godinu može bolje da se investira, ali sa novcem građana pitaju se političari…

Sa druge strane imamo državu i ne treba dalje ići od unazad par dana kada je dat ogroman novac za koncerte. Izgradnja vrtića “Dragan Radulović” 2018. godine koštala je 2,7 miliona, i potpuno je jasno da bi novac sa ove dvije stavke dao jedan veliki vrtić – ustanovu u kojoj bi se mališani bezbjedno igrali, družili, učili i stasavali. Za nekoliko godina Podgorica bi imala dovoljno vrtića čak i za produžene boravke.

Građani sa kojima su juče razgovarali smatraju da država nije smjela da dozvoli da se obustavi upis u nekoliko vrtića, a da novac rasipa.

“U jednom smislu velika je sreća što je natalitet u porastu, ali nevolja je što nam je upis u nekim vrtićima blokiran. To je sistemska greška što se nije vodilo računa o početka. Na jednu stranu tražimo natalitet, a sa druge strane ne damo da se razvija. To je ružan potez i prošle i sadašnje vlasti. Lijepo je praviti koncerte, ali pjevaču dati stotine hiljada, a da su nam vrtići prebukirani i da penzioneri imaju povećanja kolika imaju, zaista ne razumijem. Koncert je mogao za manje para da se organizuje”, kaže Dragan Đukić.

Miloje Martić smatra da je suvšno pričati koliko je potrebno graditi vrtiće.

“Još od Milovog vremena trebalo je više graditi vrtića, a sada su zaduženi Milojko Spajić, premijer i ministarka Anđela Jakšić Stojanović da vode računa da se nešto uradi po tom pitanju. Pjevač koji je sada pjevao moguće da su ga dobro odabrali, ali za te pare mogli su napraviti vrtić. Čuo sam da nema upisa u vrtićima. Ministarka pokušava da nešto napravi, ali trebaju nam pare”, smatra Martić.

Koliko god da se gradi vrtića i škola malo je, rekao je Miloje Milo Bulatović.

“Sada upisa nema, a u septembru kad bude dodatno upisivanje tek će da bude problem. Znam to jer je moja supruga radila u vrtiću, a sad mi kćerka radi. Potrebno je što više vrtića da imamo. Slaviti se treba, ali i mjera je svemu potrebna. Nijesmo morali dovoditi iz inostranstva kad imamo naše”, ističe Bulatović.

Marina Medojević niz NVO Banka hrane kazala je da je u državi u pitanju vrtlog nepravde i diskriminacija na raznim nivoima. Ona je istakla da se stavljaju pod tepih problemi, a novac se rasipa sa, kako je navela, ostavljanjem utiska i nekim proslavama.

“Prošle godine samo u jednom vrtiću nije bilo upisa, ove godine u tri uopšte i u par njih djelimično. Očigledno da ne radimo ništa, niti imamo strategiju da riješimo probleme. To detektovanje problema ne znači da ga rješavamo, već ga samo usložnjavamo. Recimo ulaganje u produžene boravke samo je ulaganje u privatnike. Umjesto da produženi boravci budu javno dobro i da se ulaže u one koji nemaju da plaćaju mi trpamo novac onima koji su se na neki način snašli. Imaju i neki odbornici produžene boravke kao biznis, a sa druge strane ljude koji nemaju para za to i žive na liniji siromaštva”, rekla je Medojević.

Ona smatra da su sredstva data za subvencije za produžene boravke i novac jednom izvođaču mogli da uložimo bolje da ne dolazimo u situaciju da nema upisa u nekoliko vrtića.

“Mi nemamo prioritete, to je problem. Briga o državi se ogleda u brizi o građanima, a ne u proslavama. Ta sredstva smo trebali uložiti u neko privatno-javno partnerstvo i omogućiti, recimo, besplatan produženi boravak, ili početi da gradimo neki vrtić. Muzičkoj zvijezdi onoliki novac ne znači mnogo, a građanima bi značio. Socio-ekonomski položaj je ljudima koji vode državu je nebitan, ma koliko oni govorili da je standard dobar. Jeste onima koji su na vlasti, jer su svijet obišli trošeći reprezentacije. Moglo je za korisnije stvari da se potroši novac od koncerta i subvencija za produženi boravak, da li se željelo-nije, jer prioriteta nema”, ističe Medojević.

Medojević kaže da o djeci država ne brine, jer da je tako – imali bismo više vrtića.

“Koliko sam ja upoznata kompletna organizacija koncerta na Trgu nezavisnosti sa honorarom državu je koštala 2,7 miliona. Za te pare mogli smo napraviti vrtić, projekte za vrtiće i škole, ili bilo što drugo da dugoročno ostane”, kaže Medojević.

Elektronski upis počinje danas

Elektronski upis djece u predškolske ustanove za školsku 2026/27 godinu počinje 23. maja i trajaće do 15. juna. Upis se odnosi na djecu koja se prvi put upisuju u predškolsku ustanovu i onu koja su tokom prethodne školske godine bila ispisana iz vrtića. Djeca koja su boravila u ustanovi do dana objavljivanja konkursa smatraće se upisanom od 1. septembra. Roditelji ne podnose novu prijavu, već je potrebno samo da potpišu ugovor.

Upis djece koja se prvi put upisuju i one koja su bila ispisana vrši se elektronskim putem na adresu www.upisi.edu.me.

Prilikom potpisivanja ugovora roditelj/staratelj je u obavezi da dostavi potvrdu o sistematskom ljekarskom pregledu djeteta, dok se za dijete sa posebnim obrazovnim potrebama uz zahtjev dostavlja i rješenje o usmjeravanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama.

Termin za potpisivanje ugovora javne vaspitne ustanove će naknadno objaviti.