Iako češće prijavljuju nasilje, žene se i dalje suočavaju s dugim i iscrpljujućim procesima pravne zaštite. Zakonodavne promjene, uključujući uvođenje femicida u krivični zakon, očekuju se ove godine, ali iz civilnog sektora poručuju da je potrebna dalja reforma kako bi se žrtve nasilja štitile efikasnije.

Godina tek što je počela, a u Crnoj Gori je već zabilježen 101 prekrašaj i 156 krivičnih djela povezanih s nasiljem u porodici, podaci su Uprave policije. Nasilnici su u 90 odsto slučajeva muškarci, a žrtve žene i djeca. Da je ova uznemirujuća statistika dio naše svakodnevice, ukazuju u civilnom sektoru.

“Sedamdeset žena nam se od početka godine javilo za pomoć i podršku, dok je naše sklonište u ovom trenutku dom za 10 osoba”, kazala je Jovana Mirković iz Sigurne ženske kuće u Podgorici.

Maja Raičević iz NVO Centar za ženska prava kaže da imamo progresivan rast broja prijava.

“Mi imamo na godišnjem nivou svake godine varijaciju po 20 ili 30 prijava više. U toku 2024. godine imali smo preko 220 korisnica i oko 4,5 hiljade pruženih usluga”, ističe Raičević.

Iako žene češće prijavljuju nasilje nego ranije, taj proces za njih nije lak.

“Mnogi će reći, pa postoje jasni propisi i zakoni, protokoli o postupanju, tako da u stvari to nije komplikovan proces. Međutim, ako pitate žene, njihovo iskustvo je potpuno suprotno. Procesi uzajamno dugo traju i iscrpljuju ih, i često se ne snalaze u tim procedurama”, naglašava Raičević.

Ne snalaze se, sudeći po statistici, ni u institucijama da adekvatno zaštite žene. Od posljednjih šest slučajeva femicida, u čak četiri prethodno je bilo prijavljeno porodično nasilje, a od 2017. ubijeno je 17 žena. No, kaznena politika će konačno biti pooštrena uvođenjem femicida u krivični zakonik.

“Ne očekujemo neke spektakularne promjene u praksi uvođenjem ovog krivičnog djela femicida. Međutim, svakako je to dugoročna strategija. Dobra stvar iz razloga prevencije, iz razloga uvođenja ove teme kako u protokole, tako i u strategije”, kaže Mirković.

“Biće kazna isto kao za teško ubistvo, dakle to je minimalna od 10 do 40 godina, odnosno kazna dugotrajnog zatvora, najduža kazna koju naše krivično zakonodavstvo propisuje. Ušli smo u nacrt, naravno nacrt će biti u jednom trenutku poslat u skupštinu, na glasanje”, objašnjava Raičević.

Raičević vjeruje da će do kraja godine Skupština izglasati to zakonsko rješenje. A dok još ima vremena, predlaže i dodatne izmjene, kojima bi se žrtve još bolje zaštitile.