Iz godine u godinu, tokom i nakon završetka požarnih sezona, postavlja se pitanje u kakvom stanju ostaju opožarena područja i koliko je vremena potrebno da se revitalizuju. Prema riječima Miloša Džiknića, magistra ekoloških politika, ponekad su potrebne i decenije da se jedan ekosistem vrati u pređašnje stanje ili dostigne oko 80 odsto prvobitnog stanja.

Kada je riječ o Crnoj Gori, postoje razlike u oporavku zemljišta u južnoj, centralnoj i sjevernoj regiji, napominje Džiknić. On objašnjava da je na jugu i djelimično u centralnom dijelu zemlje prisutna mediteranska klima, zbog čega je vegetacija otpornija na sušu i uticaj požara. Džiknić ističe i da klimatske promjene i promjene klimatskih parametara na globalnom nivou utiču na to da više nemamo jasno definisana godišnja doba i požarnu sezonu.

Požari utiču na čitave ekosisteme i ugrožavaju staništa životinja, na koja se neke od njih nikada više ne vraćaju.

Džiknić ističe da i dalje imamo nerazvijenu svijest i osjećaj odgovornosti prema potencijalnim požarima koje možemo izazvati.

Ukazuje na podatke Svjetske fondacije za životnu sredinu, prema kojima svega četiri odsto požara na svjetskom nivou ima prirodni uzrok. Zato apeluje na sve građane da budu oprezni i savjesni, jer požari nijesu samo posao za vatrogasce. I nakon njihove sanacije ostaju brojni problem, od posljedica po zdravstveno stanje ljudi i ekosisteme kojima je potreban oporavak, do ekonomskih posljedica, uticaja na turizam i drugih problema.

Džiknić je pozvao sve da budu dio nacionalne kampanje „Ozelenimo Crnu Goru“, za koju ističe da je pravi primjer kako treba da se odnosimo prema svom okruženju.