Odavno se zna da je demografska slika Pljevalja među najlošijim u državi. Broj stanovnika konstantno je u padu, pa ih je samo između dva posljednja popisa manje za skoro šest hiljada. Nepovoljni podaci karakterišu i 2025. godinu, s obzirom da se iselilo oko stotinu sedamdeset, a doselilo svega trideset ljudi, te da se u istom periodu u Pljevljima rodilo 140 djece, dok je broj umrlih premašio 350 osoba. S tim u vezi brine i prosječna starost stanovnika Pljevalja, koja se konstantno povećava, kaže sociološkinja Maida Delić.
“Ja ću vas podsjetiti da je na popisu iz 2011. prosječna životna starost stanovnika našeg grada bila 40 godina života, a da je od 2023. to još promijenjeno na gore i da je prosječna životna starost 44 godine života, što nas čini jednom od opština u Crnoj Gori koja ima najvišu prosječnu godinu starosti svog stanovništva. I dalje će ta prosječna životna dob naših sugrađana da ide u plus i rezultiraće još manjim natalitetom”, kaže Delić.
Objašnjava i koji su razlozi odliva stanovništva iz Pljevalja.
“I opet se vraćamo na onaj ekonomsko-egzistencijalni faktor, nemogućnost zapošljavanja. Pa onda i ako nađete neki posao, on obično nije dovoljno dobro plaćen da bi mi mogli da planirate brak i porodicu. I onda to su ti uvijek neki ekonomski faktori gdje ljudi traže priliku za veću zaradu, za jedan bolji i kvalitetniji život i to ih opredjeljuje da napuštaju ovu sredinu”, ovbjašnjava Delić.
Vjeruje sociološkinja da se uz pametnu, prije svega ekonomsku politiku, situacija u narednim godinama može značajno popraviti.
“Zato što smo mi sredina koja je prebogata resursima. Mi Bogu hvala možemo da još uvijek iskoristimo te resurse i da se obnovimo za relativno kratak period. Tu nažalost sreću nemaju neke druge opštine na sjeveru Crne Gore, jer evo znam da je stopa mortaliteta, odnosno nataliteta, slična recimo i u Bijelom Polju i da se tamo više ljudi iseljava nego u Pljevljima. I baš sam ovako sa kolegama interno razmišljala zašto se toliko ljudi odseljava iz Pljevalja, a ne odseljava od Bijelog Polja. I došli smo negdje do zajedničkog zaključka da Pljevljaci još uvijek imaju šta da prodaju. Šumu, zemlju, neku veću kuću i tako dalje, kako bi sebi u nekoj drugoj sredini napravili tu bolju bazu, kupili sebi nekretninu i onda započeli novi život”, kaže Delić.
Angažman cjelokupnog društva, kako na lokalnom, tako i državnom nivou, uz pravilno korištenje svih resursa s kojima Pljevlja raspolažu, preduslovi su da optimizam sociološkinje Maide Delić ima adekvatno pokriće.
