Danas je dio porodične priče koja već osam godina gradi uspješan seoski turistički kompleks. Ono što je počelo kao skromna ideja, preraslo je u etno-selo sa 15 ležajeva koje svake godine ugosti posjetioce iz cijelog svijeta.

“Ne bih pretjerao kada bih rekao da smo ugostili turiste iz najmanje stotinu država. Najviše ih dolazi iz zapadne Evrope – Holandije, Njemačke i Francuske, ali bilo je gostiju i sa Bliskog istoka i iz drugih krajeva svijeta”, kaže Vuković za Media Biro.

Za mnoge od njih najveći utisak ostavlja spoj netaknute prirode između Sinjajevine i Bjelasice. Blizina Tare, Biogradske gore, planinskih staza, raftinga, jahanja i drugih sadržaja čine ovaj kraj posebno privlačnim ljubiteljima aktivnog odmora.

Sezona traje od proljeća do kraja oktobra, a jul i avgust su, kaže, gotovo u potpunosti popunjeni, što uliva optimizam da će i ovogodišnja turistička sezona biti uspješna.

Pavle želi da, kako ističe, svojim primjerom pokaže da selo nije mjesto iz kojeg se odlazi, već prostor u kojem se može graditi budućnost.

“Vidio sam potencijal u selu. Iz godine u godinu raste broj turista i jasno je da ovdje postoji ozbiljna prilika. Zato sam odlučio da se vratim”, naglašava Vuković, dodajući da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao donijeti novu šansu ruralnim područjima.

Iako će, kako kaže, evropski standardi i pravila zahtijevati dodatno prilagođavanje, mnogo važnije vidi mogućnosti koje donose fondovi i trend povratka mladih na selo.

“Sve više mladih porodica u Evropi bira život na selu zbog zdravije sredine, prirode i kvaliteta života. Volio bih da se taj trend razvije i kod nas. Da bi se to dogodilo nije dovoljno samo govoriti o povratku na selo. Potrebno je stvoriti uslove za savremen život. Jedan od najvećih izazova jeste digitalizacija ruralnih područja. Kvalitetan internet i bolja digitalna infrastruktura omogućili bi da ljudi zaposleni u IT sektoru ili drugim profesijama rade na daljinu upravo iz sela, gdje su troškovi života niži, a kvalitet života veći“, objašnjava Vuković.

Navodi i zbog čega se treba prilagoditi tom savremenom trenutku.

“Ne možemo očekivati da mladi danas rade na selu na isti način kao naši stari. Potrebne su pametne farme, savremena mehanizacija, digitalizacija i korišćenje fondova koje nude Evropska unija i država. Sve to može značajno olakšati život i učiniti selo privlačnijim mladima“, zaključio je Vuković.