Na promociji su govorili Maša Vlaović, koordinatorka projekta, kustosi Natalija Đuranović, Biljana Keković, Natalija Vujošević i Vuk Vuković, kao i dizajner publikacije Denis Ćupić.

Govoreći o publikaciji i ovogodišnjem izdanju projekta, predstavili su istraživački i kustoski proces koji je prethodio izložbama, koncepte četiri tematske cjeline, kao i značaj kataloga kao trajnog dokumenta savremene umjetničke produkcije u Crnoj Gori.

Publikacija donosi kustoske tekstove koji detaljnije predstavljaju koncepte izložbi „Identitet“, „Žive slike“, „Dinamičke tačke i nevidljive linije“ i „Otvoreno polje / umjetničke prakse i ideje prirode“, kao i umjetnike i umjetnice zastupljene u svakoj od četiri cjeline. Uvodni tekst publikacije potpisuju Maša Vlaović i Marina Čelebić, dok su koordinatorke projekta Maša Vlaović i Maja Dedić.

Koordinatorka projekta Maša Vlaović podsjetila je da je „Crna Gora danas“ pokrenuta kao dugoročni istraživačko-izložbeni program, sa namjerom da se savremena crnogorska umjetnička scena prati sistematski i kontinuirano.

„Projekat ‘Crna Gora danas’ Muzej savremene umjetnosti Crne Gore pokrenuo je u septembru 2023. godine kao višegodišnji proces istraživanja, mapiranja i predstavljanja savremene crnogorske umjetničke scene. Od početka nam je bilo važno da ne pravimo samo periodične presjeke umjetničke produkcije, već da kroz kontinuirano kustosko istraživanje sagledavamo veze, paralele, različitosti i potencijale umjetničkih praksi koje oblikuju savremenu vizuelnu kulturu Crne Gore. Upravo višegodišnji karakter projekta omogućava nam da scenu pratimo u njenom razvoju i da iz različitih perspektiva otvaramo nova čitanja“, kazala je Vlaović.

Ona je istakla da iza izložbenog dijela projekta stoji obiman istraživački proces i zajednički rad kustoskog i projektnog tima Muzeja.

„‘Crna Gora danas’ je prije svega rezultat timskog rada. Kustoskinje i kustosi Muzeja istraživali su pojave u vizuelnim umjetnostima prema zajednički definisanoj metodologiji, što nam je omogućilo sistematsko praćenje i dokumentovanje scene. Jedan od važnih rezultata tog procesa jeste značajna baza podataka o umjetnicima i savremenoj umjetničkoj produkciji, koju planiramo da u narednom periodu digitalizujemo i učinimo dostupnom široj stručnoj javnosti. Na taj način istraživanje ne ostaje vezano samo za jednu izložbu ili jedno izdanje projekta, već stvara osnovu za budući rad, nova istraživanja i predstavljanje crnogorske umjetnosti“, navela je Vlaović.

Govoreći o narednim fazama projekta, Vlaović je naglasila da je njegova međunarodna dimenzija od početka važan dio razvoja „Crne Gore danas“.

„Jedan od naših važnih ciljeva jeste da rezultate ovog istraživanja ne predstavljamo samo u Crnoj Gori, već da savremenu crnogorsku umjetnost učinimo vidljivijom i u međunarodnom kontekstu. Dio projekta prethodne godine predstavljen je u Ljubljani, a sada planiramo predstavljanje projekta u Strazburu i istovremeno smo u pregovorima o mogućnostima njegovog predstavljanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Međunarodna gostovanja za nas nijesu samo prilika da pokažemo radove crnogorskih umjetnika van zemlje, već i način da gradimo dugoročne profesionalne veze, otvaramo prostor za nove saradnje i uključujemo crnogorsku umjetničku scenu u šire regionalne, evropske i međunarodne tokove“, istakla je Vlaović.

Govoreći o izložbi „Identitet“, koja je bila predstavljena u Dvorcu Petrovića, kustoskinja Natalija Đuranović istakla je da je polazište kustoskog tima bilo razumijevanje identiteta kao procesa koji se neprestano mijenja i iznova uspostavlja.

„Identitet nijesmo posmatrale kao fiksnu i unaprijed određenu kategoriju, već kao složen i promjenljiv proces koji nastaje kroz odnos između tijela, percepcije, memorije, društva i umjetnosti. Različiti mediji i umjetničke poetike na izložbi formirali su mrežu odnosa u kojoj djela međusobno komuniciraju, ali istovremeno pozivaju posmatrača da aktivno učestvuje u stvaranju značenja i da u njima prepozna dio sopstvenog iskustva“, kazala je Đuranović.

Kustoskinja Biljana Keković govorila je o izložbi „Dinamičke tačke i nevidljive linije“, realizovanoj u Galeriji MSUCG, čije je polazište bio koncept intimnih kosmologija i ličnih univerzuma koje pojedinac gradi iz iskustava, sjećanja, emocija i odnosa prema svijetu.

„Zanimalo nas je kako umjetnici grade sopstvene kosmologije – pokretljive sisteme značenja oblikovane sjećanjima, društvenim odnosima i unutrašnjim procesima. Ti lični univerzumi nijesu stabilni niti zatvoreni. Oni se neprestano preoblikuju, a različite umjetničke perspektive na izložbi se dodiruju, prepliću i razilaze. Zato izložba ne nudi jednu konačnu istinu, već prostor u kojem i publika može da uspostavi sopstveni odnos prema djelima i pronađe vlastita značenja“, navela je Keković.

O konceptu izložbe „Otvoreno polje / umjetničke prakse i ideje prirode“, predstavljene u Umjetničkom paviljonu ULUCG, govorila je kustoskinja Natalija Vujošević.

„Prirodu smo posmatrale kao otvoreno polje u kojem se susreću pitanja identiteta, istorije, ekologije, kulture i društvenih odnosa. Nije nam bio cilj da ponudimo jedno tumačenje prirode, već da omogućimo koegzistenciju različitih umjetničkih pozicija, generacija i iskustava. Upravo ta otvorenost omogućava da prirodu ne posmatramo kao pozadinu ljudskog djelovanja, već kao prostor međusobne povezanosti, odgovornosti i drugačijeg razumijevanja svijeta kojem pripadamo“, kazala je Vujošević.

Kustos Vuk Vuković predstavio je koncept izložbe „Žive slike“, realizovane u Perjaničkom domu i dijelom u Parku Kruševac, koja je kroz različite umjetničke prakse otvorila pitanja društvenih odnosa, nejednakosti, tehnologije, tijela i komunikacije.

„Savremenu umjetnost u ovom konceptu posmatramo kao aktivnog učesnika u društvenim procesima, a ne kao oblast koja postoji izvan njih. Radovi okupljeni u okviru ‘Živih slika’ otvaraju pitanja mehanizama moći i nejednakosti, odnosa prema tijelu, ali i sve snažnijeg uticaja tehnologije na naše iskustvo i komunikaciju. Umjetničko djelo tako postaje prostor kritičkog mišljenja – ne daje nužno odgovore, već nas suočava sa procesima koji oblikuju savremenu stvarnost“, kazao je Vuković.

Dizajner publikacije Denis Ćupić govorio je o procesu oblikovanja kataloga i izazovu da se četiri različita kustoska koncepta i veliki broj umjetničkih pozicija objedine u koherentnu publikaciju.

„Dizajnerski pristup proizašao je iz same strukture projekta – njegove višeglasnosti i četiri različite tematske cjeline. Bilo je važno uspostaviti vizuelni sistem koji će publikaciju povezati u cjelinu, a istovremeno omogućiti svakom kustoskom konceptu i svakom predstavljenom umjetniku da zadrže sopstveni identitet. Katalog je zato oblikovan kao produžetak izložbenog iskustva, ali i kao samostalan dokument projekta koji ostaje dostupan nakon završetka izložbi“, kazao je Ćupić.

Projekat „Crna Gora danas“ Muzej savremene umjetnosti Crne Gore pokrenuo je u septembru 2023. godine kao višegodišnju istraživačko-izložbenu platformu posvećenu mapiranju, dokumentovanju i predstavljanju savremene crnogorske umjetničke scene. Istraživanje obuhvata umjetnike koji djeluju u Crnoj Gori, kao i autore crnogorskog porijekla koji žive i stvaraju van njenih granica.

Ovogodišnje izdanje, realizovano povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, kroz četiri tematske izložbe predstavilo je 94 umjetnika i umjetnice u Dvorcu Petrovića, Perjaničkom domu, Galeriji MSUCG i Umjetničkom paviljonu ULUCG.

Promocijom kataloga zaokružen je ovogodišnji izložbeni ciklus projekta „Crna Gora danas“, dok se njegov istraživački i međunarodni razvoj nastavlja kroz nova kustoska čitanja, saradnje i predstavljanje savremene crnogorske umjetnosti u zemlji i inostranstvu.