Nakon tvrdnji da je Danilovgrad odbio da podrži uključivanje rijeke Zete u UNESCO rezervat biosfere, predsjednik ove opštine Aleksandar Grgurović kazao je za ADRIA Televziju da se javnost pogrešno informiše, te da nije riječ o odbijanju, već o odlaganju procesa dok se ne razriješe sporna pitanja.
“Negdje se kroz medije i određene statuse provlači ta informacija koja je jednim dijelom netačna. Nije tačno da Danilovgrad ne želi da postane dio UNESCO zaštite i da bude jedna od članica rezervata biosfere to možemo da uradimo u bilo kojem momentu, taj proces nominacija traje od pola godine”, kazao je Grgurović.
Grgurović je pojasnio se inicijativa za uspostavljanje rezervata biosfere ne odnosi samo na dolinu rijeke Zete, već i na znatno šire područje Bjelopavlićke ravnice.Zbog toga smatra da se prije bilo kakve odluke moraju preispitati postojeća rješenja vezana za Park prirode “Rijeka Zeta”.
“Mi imamo određene procesne probleme sa postojećim zaštićenim područjem parkom prirode “Rijeka Zeta“ a rezervat biosfere sa svojim zonama i tranzitnom zonom bila oslonjena na te granice parka. Negdje moramo da riješimo probleme koje imamo sa ovim parkom, više puta smo Agenciji za zaštitu životne sredine slali zahtjev za reviziju same odluke kako bi se riješio problem i jedna određena frustracija naših sugrađana koje imamo u kontinuitetu i koju ja imam kao predsjednik opštine evo tri godine od kako sam na njenom čelu”, istakao je Grgurović.
Kazao je da upravo postojeći režim zaštite već godinama izaziva nezadovoljstvo dijela mještana, te da bi svako novo proširenje zaštićenog područja trebalo da uslijedi tek nakon revizije postojećih granica i pravila upravljanja.
“Trenutno je ograničeno korištenje privatne svojine na neki način. Da budem potpuno i krajnje jasan, lično kao Aleksandar Grgurović, kao Danilovgrađanin apsolutno sam za pristupanje i za park Rijeke Zete i za pristupanje rezervatu biosfere i nominaciju sliva rijeke, ali ja kao predsjednik opštine ne mogu da donosim takve odluke obzirom da se ovdje uglavnom radi o privatnoj imovini. Imamo korito rijeke Zete i nekih 8-10 metara koji su sa lijeve i desne strane državno vlasništvo sve ostalo je privatno vlasnišvo”, dodaje Grgurović.
Grgurović dodaje da se posljedice odluka donijetih još 2019.godine i danas osjećaju na terenu.Neriješena imovinska prava i upravljačka pitanja naslijeđena su iz vremena prethodne vlasti, te da bi njihovo ignorisanje, kroz novi proces međunarodne zaštite, dodatno produbilo probleme sa kojima se suočavaju građani.
“Mi moramo kompletan park prirode rijeke Zete i zone granice, posebno problematična ii zona da integišemo prostorni plan i mi ćemo to uraditi a da li je to najispravnija oduka o tome je trebala da razmišlja prethodna vlast 2019. godine kada su je i donijeli. Ovo je samo jedan način da pokušamo da dodatno ubrzamo reviziju odluke i da na najbolji mogući način donesemo odluku uz potpunu saglasnost zajednice. Smatram da odlukama da se na privatnoj imovini uspostavi zaštićeno područje bez konsultacije sa vlasnicima nepokretnosti povređuje prava građana”, istakao je Grgurović.
Grgurović poručuje da je Opština Danilovgrad opredijeljena za unapređenje zaštite prirode i podržava sve inicijative koje doprinose očuvanju prostora za buduće generacije. Njihov cilj nije odustajanje od zaštite, već stvaranje uslova da ona bude kvalitetna, održiva i prihvaćena od strane lokalne zajednice.
