To je poručio rektor prof. dr Vladimir Božović na svečanoj ceremoniji povodom Dana Univerziteta i 51 godine rada najstarije visokoškolske institucije u Crnoj Gori. Na svečanosti su najprije dodijeljena posebna priznanja profesorima Univerziteta Crne Gore koji su se našli među 2 % najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi, zatim su promovisana 26 nova doktora nauka i uručene plakete za pet najboljih studenata.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, kazao je da danas slavimo ono što Univerzitet najdublje određuje, znanje koje se stvara i predaje.

„Slavimo nove doktore nauka, čije su teze pune tragova mukotrpnog rada, pitanja na koja, možda, još uvijek ne postoje odgovori, ali golicaju maštu i prizivaju kreativna lutanja kad se skrene van utabanih istraživačkih staza. Slavimo i najbolje studente, mlade ljude, čiji talenat, rad i postojanost volje jesu osnova za vedriji pogled na budućnost ove zemlje. Ono što im možemo ponuditi više od svake nagrade jeste uvjerenje da ovaj Univerzitet ostaje njihov oslonac, ne samo dok studiraju, već i kada pođu da mijenjaju svijet“, poručio je Božović.

Kazao je da u saradnji sa najuspješnijim privrednicima iz Crne Gore Univerzitet postavlja novu paradigmu, ne samo podrške, već i povjerenja.

„Dokument koji je nedavno svečano potpisan nije puki ugovor, već manifest naše vjere u budućnost, vjere u mlade ljude, znanje, zajedničku izgradnju društva, koje svoje najbolje ne prepoznaje samo na svečanostima, već im otvara vrata i pruža podršku da postanu oslonac naše ekonomije, kulture i javnog života“, rekao je Božović.

Ove godine se, kako je istakao, prvi put dodjeljuju posebna priznanja naučnicima sa Univerziteta Crne Gore, koji su, prema podacima Stanfordove baze podataka, svrstani među 2% najcitiranijih istraživača u svijetu.

„Ta činjenica nije samo profesionalno dostignuće. To je vrlo snažna poruka da se upornošću, integritetom i predanošću istini gradi naučna relevantnost koja prelazi granice zemlje i jezika. To je i poruka da se glas sa našeg Univerziteta itekako čuje u globalnom naučnom razgovoru. Oni su najbolji i najljepši dokaz da je moguće iz male zemlje, poput naše, biti na vrhu svijeta. To je snažan podsticaj za sve ljude u Crnoj Gori“, jasan je Božović.

Uloga Univerziteta, kako je rekao, nije da podigne ton, već da podigne nivo i u vremenu brzine odgovor ostaje isti- misliti sporo, ali temeljno i slobodno.

„I možda najvažnije- Univerzitet nije samo akademsko znanje. On je zajednica u kojoj neko otkriva prvu ljubav prema nauci, neko svoju ulogu u društvu, a neko i samog sebe. I ta zajednica je jaka onoliko koliko je spremna da se preispituje, da prašta, uči, da stvara prostor za one koji dolaze. Zato na ovu 51. godišnjicu neka naše najdublje obećanje bude da ćemo i dalje graditi Univerzitet koji ima svoje pamćenje i poštovanje prema prethodnicima, ali i viziju – Univerzitet koji stoji kao svjetionik u moru brzih i plitkih signala, Univerzitet koji ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji“, rekao je Božović.

Siguran je da se društvo ne popravlja dnevno-pilitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu, nego sistematično i posvećeno u učionicama.

Prof. dr Gojko Joksimović sa Elektrotehničkog fakulteta kazao je da biti priznat među dva odsto najuspješnijih svjetskih naučnika veoma znači, ali najvažnija je, kako smatra, poruka mladim ljudima da ne treba da imaju predrasude, kompleks niže vrijednosti i da se iz male Crne Gore, sa malog i mladog Univerziteta mogu raditi istraživanja prepoznata i vrijedna pažnje u svijetu.

„Nije potrebno mnogo novca, nisu potrebni veliki timovi, dovoljno je da ljudi imaju kontinuitet u svojim istraživanjima, da su istrajni i uporni u ostvarivanju svojih ciljeva i rezultat će da dođe“, uvjeren je Joksimović.

Doktor nauka Isidora Rovčanin-Dragović sa Medicinskog fakulteta smatra da radovi promovisanih doktora nauka itekako mogu biti primjenjivi.

„I moj rad je bio takve prirode, gdje je sa istraživačima iz Barija, tim sa Medicinskog fakulteta pokušao da molekolarno biloške aspekte, mikro RNK molekule istraži kao potencijalne biomarkere rane faze Alchajmerove bolesti, koja je neizlječiva. Danas nam je prioritet da je prepoznamo što ranije, jer napreduje tiho i dugo, tokom 20-30 godina prije nego što se manifestuje i to je bio fokus mog doktorskog rada. Imali smo zapažene rezultate, koji su nagrađeni na jednoj svjetskoj neurološkoj konferenciji. Ne možemo da kažemo da je to sjutra primjenjivo, ali nosi veliki potencijal i to je veliki uspjeh cijelog tima Medicinskog fakulteta“, rekla je Rovčanin-Dragović.

Najbolji student sa Elektrotehničkog fakulteta Marko Bolević kazao je da plaketa UCG predstavlja veliko priznanje za njegov dosadašnji rad i uspjeh i dodatnu motivaciju za dalji napredak.

„Studiranje jeste izazovno i zahtijeva mnogo upornosti. Ima uspona i padova, ali upornost i istrajnost u ključnim momentima, kada je najizazovnije rezultira uspjehom. Planiram da ostanem u Crnoj Gori, usavršavam se u svojoj oblasti i, nadam se, bilježim nove uspjehe“, rekao je Bolević.

Posebna priznanja za izvrsnost i prepoznatljivost naučnoistraživačkih rezultata uručena su istaknutim profesorima Univerziteta Crne Gore koji su se našli među dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi. U konkurenciji stotina hiljada istraživača širom svijeta su: prof. dr Ljubiša Stanković, prof. dr Igor Đurović, prof. dr Srđan Stanković, prof. dr Gojko Joksimović, prof. dr Vladimir Pešić, prof. dr Martin Ćalasan i prof. dr Aleksandra Klisić.

Promovisao je 26 doktora nauka, a to su: Darko Blagojević sa Filozofskog fakulteta, Neda Bošković sa  Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sanja Čalović-Nenezić sa Filozofskog fakulteta, Marija Draganić sa Filozofskog fakulteta, Milena Đokić sa Biotehničkog fakulteta, Aleksandra Gezović Miljanić sa Metalurško-tehnološkog, Olga Jokanović sa Biotehničkog fakulteta, Krenar Kepuška sa Prirodno-matematičkog fakulteta, Milena Lopičić sa Medicinskog fakulteta, Snežana Lješnjak sa Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Pavle Malović sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta, Nada Marstijepović Đurđić sa Pomorskog fakulteta, Mihailo Micev sa Elektrotehničkog fakulteta, Mirjana Nedović Vuković sa Medicinskog fakultet, Arben (Bajram) Osmani sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, Kosta Pavlović sa Prirodno-matematičkog fakulteta, Maja Raičević sa Medicinskog fakulteta, Isidora Rovčanin- Dragović sa Medicinskog fakulteta, Damir V. Sindik sa Ekonomskog fakulteta, Gordana Stanojević sa Medicinskog fakulteta, Ivan Tepavčević sa Filozofski fakulteta, Erol Vrević sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, Jelena Vučinić sa Medicinskog fakulteta, Tijana Vukadinović sa Medicinskog fakulteta, Milica Vukčević sa Ekonomskog fakulteta.

U skladu sa pravilnikom o nagrađivanju najboljih studenata za oblast tehničkih, prirodno-matematičkih i medicinskih nauka, nagrade su pripale studentima Medicinskog fakulteta Božidaru Ćaćiću (9.93) i Elektrotehničkog fakulteta Marku Boleviću (9.87); za oblast društvenih nauka studentu Fakulteta političkih nauka Marku Vuleviću (10.00) i Fakulteta za turizma i hotelijerstvo Milici Medojević (9.90); a za oblast umjetnosti studentkinji Fakulteta likovnih umjetnosti Milici Bigović (9,89).

Prof. dr Vaughan R. Voller sa Univerziteta Minesota (SAD), jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti numeričkog modeliranja termalnih i hidrotermalnih procesa, industrijskog procesiranja metala, bioinženjeringa i zaštite životne sredine, imenovan je za počasnog profesora UCG, na osnovu odluke Vijeća Mašinskog fakulteta.