Kako su saopštili iz Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), na panelu je ocijenjeno da je ta organizacija tokom protekle decenije postala jedna od najvažnijih platformi za povezivanje mladih, rušenje predrasuda i izgradnju trajnih veza među društvima regiona.

Zamjenik direktora za Zapadni Balkan u Fondaciji otvoreno društvo (Open Society Foundation)  Miodrag Milosavljević, kazao je da se region i danas suočava sa brojnim izazovima, ali da iskustvo saradnje i povezivanja mladih daje razlog za optimizam kada je riječ o njegovoj budućnosti.

“Ovo nije prvi put da se Zapadni Balkan suočava sa složenim okolnostima i promjenama. Ipak, iskustvo koje imamo, kao i energija i angažman mladih ljudi širom regiona, daju nam osnov da vjerujemo da region ima dobru budućnost“, rekao je Milosavljević.

Govoreći o radu Fondacije otvoreno društvo, on je istakao da su obrazovanje, mladi i izgradnja povjerenja među ljudima decenijama u samom središtu njenog djelovanja.

“Od samog početka, izgradnja povjerenja i podrška mladima bili su među ključnim prioritetima našeg rada. Tokom godina mijenjalo se i razumijevanje koncepta otvorenog društva – od podrške demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima, preko transparentnosti, odgovornosti institucija i uključivanja manjinskih grupa, do savremenih izazova koje donosi digitalno doba“, naveo je Milosavljević.

Prema njegovim riječima, digitalna transformacija otvorila je nove mogućnosti za učešće građana i razmjenu ideja, ali je istovremeno donijela i nove izazove, poput dezinformacija, manipulacije informacijama, zloupotrebe algoritama i ugrožavanja privatnosti.

On je istakao da Fondacija danas značajan dio svojih aktivnosti usmjerava upravo na pitanja digitalne transformacije, podršku reformama i usklađivanju sa evropskim standardima u ovoj oblasti.

“Bez obzira na promjene kroz koje je društvo prolazilo tokom posljednjih 35 godina, mladi i izgradnja povjerenja ostali su u samom središtu našeg djelovanja. To su vrijednosti koje smatramo ključnim za razvoj otvorenog, demokratskog i prosperitetnog društva”  zaključio je Milosavljević.

Andrea Mićanović, bivša predstavnica Upravnog odbora RYCO govorila je o konceptu suštinskog učešća mladih, ističući da se ono ne može svesti samo na pružanje prilike mladima da iznesu svoje mišljenje.

“Kao neko ko radi sa studentima na fakultetu, svakodnevno razmišljam o tome šta zaista znači suštinsko učešće. Studenti ne učestvuju aktivno samo zato što ih podstaknem da se jave za riječ, a zatim nastavim predavanje prema unaprijed utvrđenom planu. Suštinsko učešće postoji onda kada im dozvolimo da utiču na tok razgovora i pravac u kojem se on razvija”, kazala je Mićanović.

Ona je istakla da je kroz angažman u Upravnom odboru RYCO-a naučila da mladi ne treba samo da budu pozvani da govore, već da im treba vjerovati i omogućiti im da utiču na procese donošenja odluka.

Govoreći o strukturi Upravnog odbora RYCO-a, Mićanović je podsjetila da ga čini 12 članova – šest predstavnika vlada i šest predstavnika mladih iz šest društava Zapadnog Balkana, koji zastupaju interese, potrebe i glasove mladih u regionu.

“Ono što ovaj model čini jedinstvenim jeste činjenica da predstavnici vlada i predstavnici mladih imaju jednaka glasačka prava. To znači da mladi nijesu samo pozvani da sjede za istim stolom, već imaju mogućnost da utiču na konačne odluke i njihove ishode”, poručila je Mićanović.

Zamjenik generalnog sekretara RYCO-a Krešnik Loka kazao je da region danas izgleda drugačije upravo zbog mladih ljudi koji se međusobno upoznaju, grade prijateljstva i povezuju se kroz programe razmjene.

On je ocijenio da današnji svijet nije isti kao prije deset godina, kada je RYCO osnovan, te da se region i dalje suočava sa izazovima i percepcijama koje proizlaze iz njegove bliske prošlosti.

“Zapadni Balkan se često povezuje sa fragmentacijom i podjelama. Ne treba da bježimo od takve reputacije, već da se suočimo s njom i zajedno radimo na tome da je promijenimo“, rekao je Loka.

Govoreći o identitetu mladih, on je naveo da mnogi mladi imaju snažnu povezanost sa svojim lokalnim identitetom i evropskim identitetom, dok je osjećaj regionalne pripadnosti često manje izražen.

“Identitet nije nešto fiksno. On se razvija i mijenja. Upravo zato postoji velika prilika da mladi ljudi razviju i osjećaj pripadnosti regionu, kako bi Balkan bio povezan sa saradnjom, a ne sa podjelama“, poručio je Loka.

Prema njegovim riječima, najveća vrijednost programa RYCO-a ne ogleda se samo u broju projekata ili učesnika, već u promjenama koje ti programi donose mladim ljudima.

“Prije učešća u programima razmjene oko 60 odsto mladih kaže da je otvoreno za prijateljstva širom Zapadnog Balkana. Nakon razmjene taj procenat raste na 80, pa čak i 90 odsto. Takođe, broj mladih koji imaju izražene predrasude prema drugim kulturama i tradicijama značajno se smanjuje nakon učešća u programima“, kazao je Loka.

On je dodao da mnogi mladi prvi put izvade pasoš upravo zbog učešća u RYCO programima, kao i da iskustva sa razmjena često podstiču važne razgovore unutar porodica i zajednica.

“Najvažnija promjena je ona koju mladi prepoznaju kod sebe. Tek kada sami dožive promjenu, mogu je prenijeti drugima i postati njeni istinski zagovornici“, zaključio je Loka.

Generalni sekretar Francusko-njemačke kancelarije za mlade Tobijas Bitov kazao je da je za tu organizaciju jedan od najposebnijih trenutaka u njenoj istoriji bilo upravo uključivanje u proces osnivanja RYCO-a i pružanje podrške mladima i vladama Zapadnog Balkana u uspostavljanju te regionalne organizacije.

On je ocijenio da je RYCO svojevrsno političko čudo, imajući u vidu istoriju regiona i činjenicu da su zemlje Zapadnog Balkana uspjele da izgrade zajedničku organizaciju posvećenu povezivanju mladih.

“Kao istoričar mogu reći da nije bilo nimalo izvjesno da će, nakon ratova devedesetih godina i podjela koje su postojale, ideja okupljanja mladih dobiti podršku vlada i biti pretočena u ovako razvijenu organizaciju sa jedinstvenim modelom upravljanja”, istakao je Bitov.

Podsjetio je da su Francuska i Njemačka tokom više od četiri vijeka vodile brojne ratove, uključujući i dva svjetska rata, ali da je uprkos tome bilo moguće povezati više od deset miliona mladih ljudi i izgraditi mreže povjerenja između dvije zemlje.

On je naglasio da je u središtu rada i Francusko-njemačke kancelarije za mlade i RYCO-a prije svega rad sa mladim ljudima, njihovo povezivanje i stvaranje prostora za međusobno povjerenje i saradnju.

Bütow je pozdravio osnivanje novog Trust Fonda i izrazio nadu da će RYCO nastaviti da raste i razvija se, uz podršku mladih koji će ostati nosioci ideje saradnje i izgradnje mreža povjerenja širom regiona.

Panel je moderirala programska koordinatorka RYCO-a kancelarije u Crnoj Gori Bojana Lalatović.